SARAJEVO, U posljednje dvije godine (2015. i 2016.) u Bosni i Hercegovini zabilježen rast izvoza (od oko 5 posto na godišnjem nivou) i uvoza (od oko 2 posto).
Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj “Stanje nacije” koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd. Jedna od oblasti analize jeste robna razmjena BiH s inostranstvom.
Trgovinski bilans značajan je indikator za ukupno stanje domaće privrede, posebno ukoliko posmatramo monetarnu vrijednost uvoza u odnosu na izvoz. Visoki uvoz ukazuje na nedostatak konkurentnosti domaće privrede. S obzirom da vrijednost uvoza značajno prelazi vrijednost izvezenih dobara i usluga, duže vrijeme bilježi se trgovinski deficit, koji ustvari doprinosi uvećanju vanjskog duga. Sljedeća analiza ukazuje da, uprkos tome što BiH uspijeva iz godine u godinu umanjivati svoj trgovinski debalans, on još uvijek predstavlja problem za platni bilans i ukupnu makroekonomsku sliku u državi.
Iz dijagrama je vidljivo da je u posljednje dvije godine (2015. i 2016.) zabilježen rast izvoza (od oko 5 posto na godišnjem nivou) i uvoza (od oko 2 posto), što kroz dvije godine poboljšava trend pokrivenosti uvoza izvozom za 1 posto, odnosno s 57 posto 2015. godine, na 58 posto 2016. godine, dok bi 2017. mogla biti okončana s vrijednošću iznad 60 posto.
U prvih devet mjeseci 2017., BiH je ostvarila izvoz u vrijednosti 8 milijardi i 95 miliona KM, što je za 18 posto više nego u istom periodu 2016., dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 306 miliona KM, što je za 13 posto više nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom, u trećem kvartalu 2017., iznosi blizu 61posto, dok je vrijednost vanjskotrgovinskog deficita 5 milijardi i 211 miliona KM.
Pozitivna kretanja u međunarodnom okruženju i kretanja u okviru bh. industrije pozitivno su se odrazila na vanjskotrgovinsku robnu razmjenu. Tako je tokom devet mjeseci 2017. godine u BiH došlo do povećanja ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza roba po dvocifrenim stopama rasta, dok je vanjskotrgovinski robni deficit umanjen, a pokrivenost uvoza izvozom poboljšana. Međutim, potrebno je također istaći da je tokom posmatranog perioda došlo do značajnog povećanja izvoznih i uvoznih cijena, tako da su realna povećanja ovih indikatora u stvarnosti nešto niža.
Mape 2 i 3 prikazuju pregled najznačajnijih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine. Mapa 2 prikazuje izvoz, a mapa 3 uvoz robe po procentualnom obimu u 2016.g kao i trgovinski bilans u milionima KM, s ovim državama, što je prikazano u zagradama.
Kod prvih deset trgovinskih partnera BiH bilježi negativni trgovinski bilans, što znači da je prisutan vanjskotrgovinski deficit. Na ovaj način se vrši negativni pritisak i na tržište rada u BiH, kao i na stabilnost valute. Pored toga zbog vanjskotrgovinskog deficita i kamatne stope su visoke, što u konačnici koči rast domaće privrede.
Iz prikazanih mapa vidljivo je da je obim izvoza sa prvih 6 trgovinskih partnera čak 62 posto ukupnog izvoza, a da prednjači izvoz iz BiH u Njemačku (15 posto ukupnog izvoza), Italiju (12 posto), Hrvatsku (10 posto), Srbiju (9 posto), Sloveniju i Austriju (po 8 posto). Takođe, vidljivo je da je trgovinski bilans sa svakom od prvih 10 država partnera negativan po BiH, a posebno je izražen negativni bilans sa Švicarskom (-227 miliona KM), Mađarskom (-197 miliona KM), Holandijom (-187 miliona KM), Austrijom (-175 miliona KM), Crnom Gorom (-154 miliona KM), te Srbjom (-110 miliona KM). Samo sa ovih 6 zemalja BiH ima trgovinski deficit od preko jednu milijardu KM! Klix.ba