LONDON, VAŠINGTON, Direktor Svjetske banke Robert Zelik istakao je da će 2009. godina biti “puna prijetnji i neizvjesnosti”, a Svjetska banka prognozira da će se broj stanovnika svijeta koji žive na manje od dva dolara dnevno, povećati za 100 miliona, prenose agencije.
Prvi čovjek Svjetske banke sastao se u Londonu sa britanskim premijerom Gordonom Braunom, u nastojanju da obezbijedi da potrebe zemalja u razvoju u uslovima recesije ne budu zaboravljene na sastanku Grupe 20, koji će se održati u Londonu u aprilu.
Zelik vjeruje da bi zemlje u razvoju mogle da budu dio rješenja za tekuću krizu – ako im se pomogne da stanu na noge.
– Ako budemo u stanju da obnovimo privredni rast u zemljama u razvoju, to će pomoću ukupnom rastu svjetske privrede. Dakle, pokušavamo da povežemo projekte sa interesima donatora i interesima primalaca investicija, bilo da je riječ o infrastrukturnim projektima, ili projektima socijalne politike. Različite zemlje imaju i različite interese u tom okviru – rekao je Zelik.
Zelik je istakao primjer Japana, kao razvijene zemlje koja je brzo odgovorila na poziv, ponudivši pomoć kroz fond od dvije milijarde dolara namijenjen dokapitalizaciji banaka u siromašnim zemljama i milijardu dolara za trgovinsku pomoć.
Njemačka je dala još 500 miliona dolara kao pomoć za održavanje likvidnosti mikrofinansijskih projekata Svjetske banke i isto toliko za projekte infrastrukture.
On je izrazio nadu da će i Kina ubuduće dati više pomoći zemljama u razvoju.
Dok Svjetska banka brine kako da se pomogne siromašnima da izađu iz krize, najjače svjetske privrede nastavljaju da preduzimaju antirecesione mjere.
Američki predsjednik Barak Obama, povukao je još jedan potez i najavio plan vrijedan 275 milijardi dolara o olakšicama za korisnike stambenih kredita, koji bi trebalo da im sačuva kuće.
Riječ je o kreditima za nekretnine koji su viši nego što te nekretnine vrijede danas na tržištu.
Predstavljajući ovaj plan, predsjednik SAD je posebno istakao ko neće dobiti pomoć iz njega.
– Ovaj plan neće spasavati beskrupulozne i neodgovorne ljude, tako što će kupovati poreskim novcem dugove, koje oni ne mogu da otplate i neće pomagati špekulantima koji su preuzimali preveliki rizik, kao ni nepoštenim zajmodavcima – rekao je Obama.
Plan američkog predsjednika previđa pomoć za oko pet miliona takozvanih “odgovornih” vlasnika nekretnina – da nastave sa otplatom kredita koje su uzeli za stanove i kuće. Stambeni krediti još četiri miliona Amerikanaca biće djelimično otplaćivani iz ovog fonda, kako bi što manji broj ljudi ostao bez domova tokom krize.
Istovremeno, britanska Centralna banka je zatražila od vlade ovlašćenje da štampa novac i tako poveća ponudu kapitala na tržištu, čime bi komercijalne banke bile primorane da počnu, da u većoj mjeri odobravaju poslovne kredite firmama.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi, ponudio je 3,3 milijarde dolara za pomoć porodicama da se izbore sa finansijskom krizom, govoreći na jednom sastanku sindikata i poslodavaca, sazvanom da bi se smirilo rastuće nezadovoljstvo Francuza sve lošijim ekonomskim prilikama.
Prekoračenje
BBC-jev ekonomski analitičar Ben Šor, javio je da je i EU u nastaloj krizi suočena sa sve češćim prekoračenjem propisanog buyetskog deficita od tri odsto bruto nacionalnog proizvoda u mnogim zemljama članicama.
MMF
Šef Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štraus Kan za BBC je izjavio da očekuje da će biti još zemalja koje će tražiti njihovu finansijsku pomoć, kako bi preživjele finansijsku krizu. Island, Mađarska i Ukrajina prošle su godine bile prisiljene da se obrate organizaciji za pomoć. Štraus Kan upozorava na “drugu rundu” nacija, koje će bježeći od bankrota zatražiti pomoć MMF-a. Dodao je kako je kriza “daleko od kraja”.
Ova godina “puna prijetnji i neizvjesnosti”
