SARAJEVO, BANJALUKA -Vlasnici oko 20 odsto hotela u Federaciji BiH samovoljno su uradili kategorizaciju svojih hotela, dok su ostali hoteli dobijali zvjezdice po pravilniku starom 26 godina, tvrde u Udruženju hotelijera i restoratera BiH.
Zbog nepostojanja jedinstvenog zakona o kategorizaciji hotela u BiH zvjezdice se na hotele postavljaju bez ikakvog plana i reda.
Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, kaže da su za kategorizaciju hotela zaduženi entiteti i da je zbog toga situacija haotična.
“Puno se razlikuju kriteriji u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. Potreban je jedinstven pravilnik na nivou države. To je neriješena materija i to je antipropaganda za turizam BiH. Već niz godina govorimo o ovom problemu, ali još ništa se ne čini. Neophodan je jedinstven zakon na nivou Bosne i Hercegovine o kategorizaciji hotela. Sada je situacija da je u RS oko 20 do 30 odsto hotela zakonski regulisano, dok je u FBiH regulisano oko 80 odsto hotela”, navodi Hadžić.
Upozorava da su entitetske komisije zadužene za kategorizaciju sastavljene od nestručnih ljudi i da se radi po pravilniku od prije rata.
“Zamislite koliko se situacija u hotelijerstvu promijenila za 26 godina. Pa to je da vam pamet stane! Imamo hotela koji imaju čak pet zvjezdica, a ne zaslužuju ni tri zvjezdice. Najpoštenije je rukovodstvo hotela ‘Jelena’ iz Brčkog. Kada su htjeli da postanu naš član stavili su upitnik na upit o kategorizaciji jer nemaju kategoriju”, kaže Hadžić.
Kontrola u nadležnosti inspekcija
Dodaje da su u BiH svijetle tačke u hotelijerstvu hoteli “Bevanda” i “Ero” u Mostaru, “Radon plaza”, “Ekskluziv” i “Hercegovina” u Sarajevu i hotel “Bosna” u Banjaluci.
U Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH priznaju da pravilnik o kategorizaciji jeste anahron i najavljuju da će se uskoro raditi novi.
“Pravilnik nije od prije rata, nego iz 1996. godine. Međutim, sada je 2007. godina i on jeste anahron zbog čega su nastajale neke zabune pri kategorizaciji. Formirana je Radna grupa koja bi trebalo da napravi novi pravilnik. Što se tiče samovolje pri stavljanju zvjezdica, to bi trebalo da kontrolišu nadležne inspekcije”, kazala je Kasema Ćatović, sekretar Ministarstva okoliša i turizma FBiH.
Amir Hadžić ističe da, po statistici, promet u hotelima nije najbolji, ali statistike varaju jer se gosti ne prijavljuju.
Prema procjenama Udruženja hotelijera i restoratera BiH, u cijeloj BiH ima oko 650 privrednih subjekata koji nude smještaj, a od toga ima od 200 do 300 hotela.
“Kontrola prijava gostiju ne funkcioniše kako treba. Međutim, kakav je promet i interesovanje, najbolje se vidi po novim hotelima. Svaki dan se grade novi smještajni kapaciteti, što znači da je promet dobar. Za obične turiste imamo dosta smještaja i fali nam ekskluzivnijih hotela za zahtjevnije goste”, kaže Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.
Zlatko Prlenda, portparol Turističke zajednice Federacije BiH, tvrdi da hotelski kapaciteti u BiH nisu ni približni broju od prije rata.
“Usluga u hotelima je svakim danom sve bolja i raznovrsnija, međutim, neophodno je ujednačiti kriterije u kategorizaciji hotela. Postoji problem sa neprijavljivanjem gostiju i to bi trebalo aktivnije da se uključe nadležne inspekcije”, kaže Prlenda.
Jedan od najekskluzivnijih hotela u BiH je sarajevski hotel “Radon plaza”. Selma Čavdar, direktorica ovog hotela, kaže da su od nadležnog ministarstva dobili pet zvjezdica ali da je ovaj hotel jedan od rijetkih koji i zaslužuje ove zvjezdice.
Hotel sa pet zvjezdica
“Ovaj hotel ima sve što jedan savremen hotel sa pet zvjezdica treba da ima. Ima saunu, salon za masažu, fitnes i velnes centar, kozmetički salon, bazen… Imamo 120 soba i predsjednički apartman koji je je trenutno zauzet do marta. Cijena predsjedničkog apartmana je 1.350 KM za noć. Ovaj apartman uglavnom uzimaju političari i biznismeni. Imamo velik promet i prostora za ekskluzivne hotele u BiH sigurno ima”, naglašava Čavdareva.
Mnogi hotelijeri smatraju da je jedan od precijenjenih hotela u Sarajevu “Holiday Inn”, koji takođe ima pet zvjezdica.
Senadin Fetahagić, kaže da je hotel dobio zvjezdice od nadležne komisije i da ih zaslužuje.
“To je hotel sa pet zvjezdica sa akcentom na poslovne ljude. Većina kongresa koji se dešavaju u regiji dešavaju se kod nas. Kapaciteti su popunjeni oko 60 odsto”, kaže Fetahagić. Ipak, najavljuje modernizaciju hotela.
“‘Holiday Inn’ će biti modernizovan i sobe će biti veće. Zadržaćemo pet zvjezdica. U naredne tri godine uz ‘Holiday Inn’ gradi se i ‘Grand media centar’ sa tornjem od 20 spratova. Zajedno ćemo činiti kongresni centar ovog dijela Evrope”, objašnjava Fetahagić.
Jedan od najkvalitetnijih hotela sa najvećim prometom u Mostaru je hotel “Ero”. Franjo Mandić, upravitelj ovog hotela, kaže da hotel još nije dobio kategoriju jer nije privatizovan.
“Realno zaslužujemo četiri zvjezdice. Imamo 165 soba i skoro tokom cijele godine kapaciteti su popunjeni oko 80 odsto. Cijena jednokrevetne sobe je 99 KM”, ističe Mandić.
On tvrdi da na području Hercegovine fali kvalitetnih hotela.
“Osim nas, u cijeloj Hercegovini kvalitetan je hotel ‘Bevanda’. S obzirom da Hercegovina jeste dobro posjećena turistička destinacija, definitivno nedostaje kvalitetnih hotela”, ocijenio je Mandić.
Gordana Skenderija, direktor Turističke organizacije RS, tvrdi da u Republici Srpskoj smještajni kapaciteti nisu dovoljni. Ona objašnjava da je za povećanje smještajnih kapaciteta potrebno donijeti dugoročnu Strategiju razvoja turizma, istražiti stanje i strukturu postojećih turističkih kapaciteta i na osnovu toga odrediti prioritetna ulaganja kao i turističke destinacije koje će biti nosioci razvoja.
Kreveta potrebno duplo više
Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, kaže da u Republici Srpskoj, prema statističkim podacima postoji između 7.000 i 9.000 kreveta, a da je potrebno dva puta više.
“Uzmite da Jahorina koja ima oko 1.500 kreveta, a prema procjenama na ovoj planini boravi između 4.000 i 5.000 gostiju, u nekategorisanim objektima, vikend kućama privatnom smještaju. Sigurno ovo što imamo ni blizu brojno ne zadovoljava potrebe, ali ni kvalitetom jer nemamo kapaciteta sa četiri i više zvjezdica što je veliki problem koji će u narednom periodu biti još izraženiji. Nemamo luksuznih hotela što će biti veći problem zbog organizacije takmičenja koja su planirana u budućnosti”, kaže Gluhaković.
Gordana Skenderija se slaže da kvalitet smještajnih kapaciteta u RS nije zadovoljavajući iako se kvalitet znatno popravio izgradnjom novih smještajnih kapaciteta u atraktivnim destinacijama.
Ona tvrdi, međutim, da loša kategorizacija ugostiteljskih objekata ne postoji.
“Može se samo postaviti pitanje da li je kategorizacija izvršena ili nije. Kategorizacija ugostiteljskih objekata radi se prema Pravilniku o kategorizaciji, kao što je to bio slučaj sa, do sada, jedinom izvršenom kategorizacijom. Dakle, ukoliko treba nešto mijenjati onda treba najprije mijenjati Pravilnik ili izvršiti rekategorizaciju prema postojećem Pravilniku”, ističe Skenderija.
Alen Vujmilović, upravnik hotela “Ćubić” u Banjaluci, koji ima četiri zvjezdice, smatra da je neophodno napraviti kategorizaciju svih hotela jer će se tek tada imati prava slika o kvalitetu smještajnih kapaciteta.
“Kod nas ima objekata koji su dobro urađeni i mada nemaju dovoljan broj soba po svjetskim standardima, sobe koje imaju opremljene su luksuzno i mogu zadovoljiti i najviše standarde. U svakom slučaju i neke samovoljno postavljene zvjezdice opravdavaju svoje postojanje”, kaže Vujmilović.
Zadovoljstvo gosta najvažnije
Bojan Savić, menadžer hotela “Monument” na Kozari, smatra da nije potrebno praviti lažnu sliku o nekom objektu.
“Ne treba se kititi nekakvim zvjezdicama koje nemaju opravdanje u stvarnom stanju”, kaže Savić.
Prema svijetskim standardima hoteli za pet zvijezdica moraju da imaju odgovarajući broj soba i prateće usluge kao što su bazeni, velnes centri i slično.
Svjetlana Tadić, direktor hotela “Atina” u Banjaluci, kaže da su hotelijeri svjesni da je kategorizacija ugostiteljskih objekata obiman posao i veliki problem koji bi se trebao riješiti kako bi se ponude hotela i njihove zvjezdice uskladile sa standardima u Evropi.
“Najvažnije je da gosti dobiju ono što im se ‘obećava’ brojem zvjezdica”, dodaje Tadićeva.
Zorica Mećava, direktor hotela “Palas” u Banjaluci, smatra da većina objekata u Banjaluci i njenoj okolini ima slabiji kvalitet od broja zvjezdica.
“Inostrani gosti, a sve češće i domaći vrše rezervacije elektronskim putem i odlučuju na osnovu zvjezdica, vjerujte da će dobiti lošiju uslugu u nekom hotelu sa četiri zvjezdice nego što će je dobiti u ‘Palasu’, ali će se bez obzira na to odlučiti za drugi hotel jer ima veći broj zvjezdica”, smatra Mećava.
S obziroma da težimo ulasku u Evropsku uniju, prema riječima Zorice Mećava, moraće se desiti veliki rez i uvesti red jer će se dešavati tužbe nezadovoljnih.
“Gost ima prava ako nije dobio uslugu u skladu sa brojem zvjezdice da tuži, pa da tuži čak i državu kao što se desili Hrvatskoj”, navodi Zorica Mećava.
Ministar Gluhaković ističe da je Pravilnik o kategorizaciji objavljen i da se uskoro treba formirati Komisija za kategorizaciju.
“Nadamo se će se do kraja januara početi sa edukacijom članova Komisije i da ćemo u više od 400 objekata izvršiti kategorizaciju i reviziju postojećih kategorija. Taj posao je obiman i nadamo se da će biti završen kvalitetno na zadovoljstvo ministarstva, vlasnika, ali i konzumenata njihovih usluga jer će za svoja sredstva moći tražiti kvalitetu koji odgovara kategoriji objekata”, navodi Gluhaković.
Prema njegovim riječima kada su u pitanju objekti koji su sami sebi stavljali zvjezdice nadležni inspekcijski organi će riješiti taj problem.Izvor:Nezavisne n.
Zvjezdice na hotele postavlja ko stigne
