BANJALUKA, “Željeznice RS”, koje raspolažu brojnim parcelama u RS, vlasništvo nad zemljištem mogu dokazati za samo deset odsto imovine od više od 13 miliona metara kvadratnih koje koriste.
“To je opšti problem ne samo ‘Željeznica RS’, jer takvih slučajeva ima i u “Elektroprivredi”, ‘Šumama’ itd. Visoki predstavnik van snage je stavio zakon o državnoj imovini u RS i onda su nastali problemi. Gotovo svi imaju pravo raspolaganja, ali se ne mogu upisati kao vlasnici”, rekao je Slobodan Radulj, pravobranilac RS.
On naglašava da se radi o sistemskom problemu i da je gotovo nemoguće reći o kolikom zemljištu se radi te da će dosta vremena proći dok se javna preduzeća ne upišu kao stvarni vlasnici zemljišta širom RS.
“Dokumentacija o tim zemljištima nalazi se širom bivše Jugoslavije. Što se tiče ‘Željeznica’, većina dokumentacije o vlasništvu nad nepokretnostima je u nekadašnjem ŽP u Sarajevu”, naglasio je Radulj.
Kada su u pitanju “Željeznice RS”, one raspolažu i upravljaju sa oko 13 miliona metara kvadratnih zemljišta, ali samo oko milion je “pokriveno” jasnom dokumentacijom u smislu prava vlasništva. Vrijednost ovog zemljišta procijenjena je na oko 154 miliona KM i uredno je upisana kao vrijednost preduzeća, međutim, praktično “Željeznice RS” nisu vlasnici te imovine, jer ne posjeduju dokumentaciju za to. Bez ovog zemljišta, sa kumulativnim gubitkom od više od 200 miliona KM, “Željeznice RS” su zrele za likvidaciju.
“Sve to zemljište je procijenjeno i upisano kroz vrijednost od 154 miliona KM, što povećava kapital Društva, a jasno je da to ne može biti”, rekao je Duško Šnjegota, glavni revizor RS.
Radi se o zemljištu u gotovo svim gradovima u RS kroz koja prolazi pruga, ali i o velikim atraktivnim površinama na periferiji velikih gradova koje su u prethodnom periodu već bile predmet nekih malverzacija.
“Teško ćemo to uknjižiti na sebe, s obzirom na to da nemamo posjedovne listove, zemljišno-knjižne izvatke iz gruntovnih knjiga, a to je osnova za uknjiženje. Bitno je prvo evidentirati to zemljište sa kojima ‘Željeznice RS’ upravljaju. Trenutno raspolažemo sa dokumentacijom za samo oko deset odsto ukupne imovine”, kazao je Dragan Savanović, generalni direktor “Željeznica RS”.
On naglašava da su “Željeznice RS” u knjigovodstvo upisale svu imovinu sa kojom upravljaju i koja je naslijeđena od nekadašnjih željezničkih preduzeća iz Sarajeva, Zagreba i Beograda.
“Mi sa tom zemljom upravljamo, održavamo je, ali Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove to nije dovoljno da utvrdi stvarno pravo i to uknjiži na nas. Bez Vlade RS, Pravobranilaštva, lokalne samouprave teško će taj problem biti riješen i sumnjam da će to biti uskoro”, rekao je Savanović.
U Pravobranilaštvu RS kažu da bi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove trebalo da posjeduje dokumentaciju o kojem zemljištu se radi, ko i kakvo pravo polaže na to zemljište.
Slična situacija je i sa ostalim velikim sistemima u Republici Srpskoj, a zajedničko je da tu zemlju kojom upravljaju normalno iskorištavaju bez obzira na to što nemaju pravo vlasništva nad njom.
“Nemamo problema da nam neko traži to zemljište ili osporava posjedovanje tog zemljišta i svi, počev od institucija do mještana nekog mjesta, znaju da je to naša zemlja, ali, sa druge strane, mi praktično nismo njeni vlasnici, jer ne možemo se tako upisati u zemljišne knjige”, dodao je Savanović.
Zbog nepostojanja dokumentacije kojom bi pravno dokazali vlasništvo nad parcelama, nepokretnostima i imovinom, javna preduzeća iz RS, ali iz BiH, ostala su bez značajne imovine u inostranstvu. Nezavisne novine