BEOGRAD, Žetva soje je na pragu, odnosno, već bi krenula da nije bilo lošeg vremena prethodnih dana. Stručnjaci procjenjuju da će ove godine prinosi biti rekordni, pa bi sa 150.000 hektara, koliko je zasijano, moglo da bude “skinuto” i više od 400.000 tona ove mahunarke. Ratari, međutim, lagano strijepe, jer prerađivači još uvijek nisu “izašli” sa otkupnom cijenom.
Pod sojom, oko 105 jutara ove godine ima i Pavle Nenadović, iz Vognja, nedaleko od Rume. Kako kaže, ako vrijeme posluži, do kraja nedjelje će početi sa kombajniranjem.
– Soja jako dobro izgleda, tako da računam da će i rod biti solidan – kaže Nenadović. – Više me brine to što prerađivači još uvijek ne izlaze sa cijenom. Moglo se čuti da neće biti visoka, odnosno, da neće biti viša od 250 evra po toni. Ako tako bude, uskladištiću rod, i sačekaću višu cijenu…
Svetlana Balošević-Tubić, sa Odsjeka za soju, novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ističe kako je ova godina bila izuzetno pogodna za soju.
– Ako u vrijeme žetve ne bude grada, odnosno, loših vremenskih prilika, očekujemo da ćemo imati prosječan rod viši od 2,7 tona po hektaru – kaže Baloševićeva. – Godina bi se, po uslovima, ali i po rodu mogla porediti sa 2005. i 2006. godinom, kada smo takođe imali rekordne prinose. Sjemenska soja će takođe biti jako kvalitetna, pošto su biljke imale dosta vlage i na samom kraju vegetacije, pa je ta vlaga lijepo sačuvala zrno. Samim tim, imaćemo dovoljno kvalitetnog sjemena soje za iduću sezonu.
Modifikovano
Genetski modifikovana soja, kako ističe Beloševićeva, na našim njivama pojavljuje se samo sporadično. – Izuzetno je važno što je inspekcija preduzela odlučne mjere za uništavnje ovakvih usjeva – kaže Beloševićeva. – Čak i male količine ovakve soje, naime, mogu da “kontaminiraju” cijeli proces proizvodnje. Novosti