BANJALUKA, Dug po osnovu poreza je smanjen, a prikupljanje prihoda ima trend rasta. Rezultati bi trebalo da budu još bolji nakon što bude uspostavljena nova organizaciona struktura i uvedene brojne novine koje će olakšati komunikaciju sa građanima, kaže Zora Vidović, direktor Poreske uprave Republike Srpske (PU RS).
Ona u intervjuu za “Nezavisne novine” najavljuje kako će do kraja ove ili početkom sljedeće godine, a uz saglasnost poreskih obveznika, biti objavljena lista onih koji uplaćuju najviše poreza.
Akcija pojačane kontrole izdavanja fiskalnih računa je u toku. Zbirno, kazne iznose više stotina hiljada maraka. Smatrate li da je imala efekta?
VIDOVIĆ: Inspektori su od početka godine pa sve do 24. avgusta izvršili ukupno 2.206 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i u 1.027 slučajeva utvrdili nepravilnosti, što je u skoro svakoj drugoj kontroli. Zbog uočenih nepravilnosti izdali su 1.137 prekršajnih naloga na ukupan iznos kazne od 828.670 KM. Istovremeno su za 382 poreska obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa. Takođe je u tim kontrolama otkriveno i 58 neprijavljenih radnika. Smatramo da akcija pojačanih kontrola postiže određene efekte na terenu. Da su aktivnosti na terenu imale efekta pokazuje i analiza podataka koji se sa fiskalnih kasa poreskih obveznika prikupljaju na serveru PU RS, iz koje je vidljivo da obveznici nakon sprovedenih pojačanih kontrola od strane inspektora prikazuju veći promet u svojim radnjama.
Preduzetnici se žale kako je zatvaranje radnji na 15 dana nenadoknadivo u njihovom poslovanju i da bi ovaj vid kazne trebalo mijenjati. Slažete li se s tim?
VIDOVIĆ: Prethodno zakonsko rješenje nije propisivalo zatvaranje radnji na 15 dana zbog neizdavanja fiskalnih računa i nije se pokazalo kao dobro i efikasno, pa se iz tog razloga i pristupilo izmjenama Zakona o fiskalnim kasama i uvođenju nove mjere. Neizdavanje fiskalnih računa od strane poreskih obveznika označava da je njihovo poslovanje nelegalno, i znači neprikazivanje prihoda i utaju poreza. Prema tome, mi samo sprečavamo poreske obveznike da rade nelegalno, da vrše utaju poreza i da budu nelojalna konkurencija onim poreskim obveznicima koji izdaju fiskalne račune prilikom prodaje robe ili usluga.
Privrednici smatraju kako je Poreska uprava propustila da u brojnim preduzećima otvori stečaj i tako spriječi gubitaša da nastavi da gomila obaveze. Zašto?
VIDOVIĆ: PU RS, prije nego što se odluči za pokretanje stečaja u nekom preduzeću, procjenjuje efikasnost naplate u slučaju otvaranja stečaja, te procjenjuje i troškove pokretanja stečajnog postupka koje snosi PU RS. U najvećem broju slučajeva poreski obveznici se, prije nego što prestanu plaćati obaveze, zaduže kod banaka za kredite, založe svoju imovinu za te kredite i u takvim slučajevima banke imaju razlučno pravo. U takvim slučajevima pokretanje stečaja od strane PU RS i plaćanje troškova stečajnog postupka nije ekonomski opravdano. Dakle, PU RS pokreće stečajne postupke u slučajevima gdje smatra da je to ekonomski opravdano.
Koliki je ukupan dug po osnovu poreza?
VIDOVIĆ: Prema zvaničnim evidencijama Poreske uprave RS stanje dospjelog a neizmirenog duga na dan 30. juna 2017. godine iznosilo je 1,167 milijardi KM. Poređenja radi, stanje duga na dan 31.12. 2016. godine je iznosilo 1,184 milijarde KM, što znači da se isti u prvom polugodištu 2017. godine smanjio za oko 17 miliona KM, ili za 1,45 odsto. Značajan dio ukupnog duga odnosi se na obveznike koji su u postupku stečaja ili likvidacije, gdje naplata ide veoma teško i gdje se kod firmi koje su u stečaju uspije naplatiti tek oko 10 odsto potraživanja.
Koristi li se i koliko instrument prinudne naplate?
VIDOVIĆ: Kada je u pitanju prinudna naplata, u prvom polugodištu 2017. godine pokrenuto je 39.390 postupaka na iznos duga od 83,75 miliona KM. U odnosu na isti period prethodne godine pokrenuto je čak 23.597 postupaka prinudne naplate više, a ukupan iznos naplaćenih obaveza po svim rješenjima prinudne naplate veći je za 16,69 miliona KM nego u istom periodu 2016. godine.
Da li ste zadovoljni stepenom naplate javnih prihoda?
VIDOVIĆ: Možemo biti zadovoljni trendom naplate u ovoj godini. Naime, PU RS je za prvih sedam mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila 1,350 milijardi KM, što je za 96,8 miliona maraka, ili osam odsto, više u odnosu na isti period 2016. godine. Naplaćeni iznos po osnovu direktnih poreza u periodu 1.1 – 31.7.2017. veći je za 9% u odnosu na isti period lani, odnosno prikupljeno je 290 miliona KM, na šta je uticalo značajno povećanje naplate poreza na dohodak, ali takođe i poreza na dobit i poreza na nepokretnosti. Prikupljeni prihodi po osnovu doprinosa u prvih sedam mjeseci 2017. godine iznose ukupno 828,4 miliona KM, što je za 63,3 miliona KM, ili osam procenata, više nego u uporednom periodu. Povećana naplata je ostvarena i kod ostalih javnih prihoda, koji su naplaćeni u iznosu od 227 miliona maraka, ili za osam odsto više u odnosu na uporedni period.
UIO BiH je uveo tzv. bijelu listu na kojoj su imena onih poreskih obveznika koji uplaćuju najviše i redovno svoje obaveze. Postoji li šansa da i Poreska uprava RS to uradi?
VIDOVIĆ: PU RS je prije dvije godine objavljivala listu poreskih obveznika koji uplaćuju najviše poreza, takozvanu bijelu listu, koja je objavljivana uz saglasnost tih poreskih obveznika. U ovoj godini ćemo opet prikupiti saglasnosti od poreskih obveznika koji uplaćuju najviše poreza i tu listu objaviti do kraja ove ili početkom sljedeće godine.
Mogu li se očekivati neke novine u radu Poreske uprave RS?
VIDOVIĆ: Početkom aprila u rad smo pustili novu uslugu elektronskog dostavljanja računa za porez na nepokretnosti poreskim obveznicima. Isto tako u prošloj godini su započete, a u ovoj godini nastavljene aktivnosti na realizaciji elektronske arhive, koja predviđa digitalizaciju postojećih papirnih poreskih prijava i arhiviranje, što će dovesti do značajnih ušteda u našem poslovanju. Sljedeće godine bi u funkciji trebalo da bude i elektronsko sanduče, koje predstavlja alat za bezbjednu dvosmjernu komunikaciju, odnosno razmjenu dokumenata između poreskih obveznika i Uprave. Pokrenute su i aktivnosti u vezi sa značajnim izmjenama organizacione strukture gdje bi se kroz unapređenje poslovnih procesa i odgovarajućom preraspodjelom resursa poboljšala produktivnost, a što bi u konačnici dovelo do efikasnije naplate javnih prihoda u našoj nadležnosti. Cilj nam je da u budućnosti novom organizacionom strukturom postignemo potpunu ujednačenost u postupanju svih zaposlenih u Poreskoj upravi RS. Isto tako, prepoznali smo problem kompleksnosti poreskih prijava i poreskih procedura, te nam je u planu da u ovoj godini oformimo radni tim koji će u okviru postojećih zakonskih rješenja naći način da pojednostavi poreske prijave, kao i administrativne procedure. Nezavisne novine