BANJALUKA, SARAJEVO – Da zlato, dragulji i ostali plemeniti metali idu iz BiH u inostranstvo, potvrđuje podatak da je u prvih devet mjeseci ove godine povećan njihov izvoz za oko tri miliona KM u odnosu na isti period lani.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za devet mjeseci ove godine izvezeno je plemenitih metale u vrijednosti od 23.805.331 KM, dok je lani u istom periodu to iznosilo 20.611.013 KM.
Iz UIO BiH dodaju da je za devet mjeseci ove godine izvezeno 788.247,40 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, ili u obliku praha.
“BiH je izvezla 21.391.346,33 KM zlata u otpacima i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima”, kažu u UIO BiH.
Draguljskih predmeta i njegovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima u BiH je izvezeno 1.155.556,45 KM, što je manje za 176.448 nego lani u istom periodu.
“U ovoj godini izvezeno je i 11.001,85 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njegovih dijelova”, navode u UIO BiH.
Dok BiH bilježi porast izvoza plementih metala, za devet mjeseci ove godine uvezeno je plementih metala u vrijednosti 19.551.011,39 KM, što je manje za 2,9 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine.
Ekonomisti ističu da ovi podaci pokazuju i da građani BiH od pojave pandemije virusa imaju sve manje novca. To znači, dodaju, čim se manje uvozi, da se i manje zlata kupuje.
Predrag Duduković, ekonomski analitičar, ističe za “Nezavisne” da je smanjen uvoz, a povećan izvoz plemenitih metala u BiH posljedica i ekonomske krize izavne pandemijom virusa korona.
“To pokazuje da građani imaju sve manje novca, što ima za posljedicu da se manje uvozi, odnosno manje su potrebe za kupovinom na ovom tržištu, pa samim tim i oni koji se bave prodajom imaju manju potrebu da uvoze”, kazao je Duduković.
Prema njegovim riječima, na povećan izvoz je uticalo i to da su građani zbog krize prodavali svoje zlato koje se na kraju onda izvozilo iz BiH.
“Mislim da je to direktan razlog, odnosno posljedica svega što se dešavalo vezano za virus korona, a samim tim i ekonomske posljedice, odnosno siromašenje stanovništva”, ističe Duduković.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da bez obzira na imovinsko stanje, većina stanovništva, posebno u doba pandemije, fokusirana je na preživljavanje i egzistencijalne potrebe, te da da je jasno da zlato nije bilo čija egzistencijalna potreba.
“U nekoj daljoj budućnosti može se očekivati i dalji rast izvoza plemenitih metala ukoliko trenutna istraživanja dovedu do otvaranja rudnika plemenitih metala u okolini Vareša”, kaže Gavran za “Nezavisne”.
Jedan otkupljivač zlata iz Banjaluke kaže da ne osjete neku veliku razliku u doba korone u odnosu na raniji period jer stalno ljudi dolaze i prodaju zlatni nakit.
“Mi koji otkupljujemo zlato u Banjaluci ne osjetimo razliku, i dalje ljudi kao i ranijih godina dolaze i prodaju svoje zlato. Ne pitamo za razloge prodaje”, rekao je ovaj otkupljivač zlata.
U zlatarama kažu, pošto je smanjen broj svadbi i veselja zbog pandemije, i zlatni nakit građani manje kupuju.
Vrijednost izvezenih plemenitih metala po godinama
23,85 miliona KM……….. 2020. (devet mjeseci)
20,61 milion KM ……… 2019.
11,28 miliona KM ……… 2018.
10,08 miliona KM……2017.
Nezavisne novine