BERLIN, Već godinama cijena zlata zna samo za jedan pravac – naviše. Prvo su zlato kupovali samo privatni i institucionalni investitori, sada su se na tržištu kao veliki kupci pojavile i centralne banke.
Zlato ne donosi nikakve kamate, leži negdje sklonjeno, postoji opasnost krađe i neobrađeno teško da bilo čemu služi. Unca zlata djeluje prilično nezanimljivo, teška je 31 gram, kao dva reda table čokolade – i uprkos svemu na cijeni je većoj nego ikada, konstatuje Dojče Vele.
Zlato je uvijek na cijeni u vremenima krize ili kada ljudi očekuju krizu. S obzirom na finansijsku situaciju mnogih zemalja takvu krizu ljudi sada očekuju“, kaže Fridrih fon Mecler, vlasnik privatne banke Mecler čije je sjedište u Frankfurtu na Majni.
Uplašeni od dužničke krize koja prijeti Evropi i političke nestabilnosti u SAD, mnogi investitori bježe u navodno sigurnu luku: trenutno unca zlata košta više od hiljadu i po dolara i dvostruko je skuplja nego prije dvije godine. „Zlato trenutno djeluje kao čvrsta stijena u buri. Mislim da će biti na cijeni sve dok ne budu riješene dužničke krize u Evropi i SAD“, procjenjuje Eugen Vajnberg, analitičar tržišta sirovina u Komercbanci.
Nije uvijek tako bilo. Krajem devedesetih godina unca zlata koštala je samo 300 dolara što je jedva pokrivalo troškove proizvodnje. Tada je inflacija bila suzbijena i centralne banke nisu smatrale da je potrebno da papirni novac podupiru zlatom. Australija je, na primjer, 1997. godine za šest mjeseci prodala dvije trećine rezervi zlata i time dodatno oborila cijenu.
Proizvodnja je bila smanjena širom svijeta, zatvarani su rudnici zlata, samo u Južnoj Africi bez posla je ostalo 200 hiljada rudara. Cijena unce zlata bila je 2000. godine 272 dolara, dvadeset dolara manje od cijene proizvodnje. Ali, poslije napada 11. septembra 2001. godine sve se promijenilo. Kako bi spriječile recesiju centralne banke preplavile su tržišta novcem, kamate su se ubrzano kretale u pravcu nule i ponovo se pojavila opasnost inflacije. Rasle su cijene sirovina i namirnica, u SAD je počeo da raste mjehur na tržištu nekretnina.
Nakon toga uslijedila su tri talasa potražnje zlata koja su dovela do rasta cijene: 2008. godine kada je bankrotirala velika američka banka Leman, 2010. kada je postalo jasno da je Grčka prezadužena i 2011. godine kada se vidjelo da Evropska monetarna unija ima silne muke da izađe na kraj sa dugovima perifernih zemalja – Irske, Portugala i Španije.
Otada u trci za zlatom nema pauze. Zlato je mnogo više od obične sirovine, ocjenjuje se u analizama Komercbanke i konstatuje da trenutni razvoj „pokazuje da zlato nije samo zaštita od inflacije, pokazatelj nesigurnosti i zamjena za dolar“, nego i moneta koja profitira od slabosti dvije velike valute – evra i dolara.
To mišljenje dijeli i finansijski savjetnik Vilhelm Pajneman koji je u Getingenu kupio praznu štedionicu sve sa trezorom i od 2005. godine za svoje klijente kupuje zlatne poluge. „Ti investitori smatraju da će cijena zlata u odnosu na papirni novac i dalje rasti“, izjavio je Pajneman za Handelsblat.
Međutim, neki drugi analitičari pozivaju na oprez. Za Suzanu Štajnman iz banke Kvirin mnogo je razumnije „da se imovina uvijek rasporedi na više strana. To je slučaj i sa zlatom. Privatni investitori trebalo bi dio novca da ulože i u zlato, ali odlučiti se samo za ulaganje u zlato predstavlja rizik koji, na žalost, danas mnogi potcjenjuju“.
Prema procjenama Banke Baden Virtemberga cijena unce zlata porašće do 1.750 dolara, jer zlato ne kupuju samo privatni investitori, nego i hedž fondovi i drugi institucionalni investitori (banke, fondovi, osiguranja) kako bi se zaštitili od slabog dolara. Međutim, rastu cijena najviše doprinose centralne banke. Tako je meksička centralna banka nedavno kupila sto tona zlata, a rezerve zlata povećavaju i Kina, Rusija, Tajland i druge zemlje ubrzanog razvoja. S druge strane, razvijene zemlje su prestale da prodaju zlato.
SAD imaju rezerve zlata od 8.133 tone, Njemačka ima 3.401 tonu. Ukupno, procjenjuje se da centralne banke imaju rezerve od 27.300 tona zlata, a ako se uračunaju i rezerve MMF i bazelske Banke za poravnanja onda je to 30.800 tona – petina od ukupno 165.000 tona zlata koliko je ukupno od početka pisane istorije iskopano iz zemlje.
Novi rekord
Vrijednost zlata za decembarski rok isporuke uvećana je danas na berzi u Njujorku do nove rekordne vrijednosti od 1.679,7 dolara za finu uncu (približno 31,1 grama).
Investitori pojačano ulažu u zlato prije svega zbog bojazni od posljedica dužničke krize u evrozoni, ali i zabrinjavajuće situacije na tržištu rada u SAD, prenijela je ekonomska agencija Blumberg mišljenje analitičara.
Prethodna rekordna cijena “najsjajnijeg od svih metala” zabilježena je na američkom tržištu u srijedu, kada je fina unca zlata prodavana za 1.663,80 dolara.
Zlato je sada za više od 100 odsto skuplje nego prije dvije godine, a tržišni stručnjaci ocjenjuju da će njegova cijena i dalje “ići u vis”, sve dok se ne saniraju posljedice dužničke krize u Evropi i SAD-u, prenose agencije.
Zlatna groznica jača nego ikad
