BANjALUKA – Kako bi popunili kućni budžet, stanovnici BiH proteklih godina unovčili su gotovo sve kućno zlatno, zbog čega su zlatari prinuđeni da ga uvoze iz inostranstva, pa su tako za otpad i lomljavine od plemenitih metala lani iskeširali 18,1 milion KM, što je tri puta više u odnosu na godinu ranije.
Potvrđuju to i podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, prema kojima je lani uvezeno plemenitih metala u vrijednosti od 28,3 miliona KM, od čega je najviše otpada i lomljavina od plemenitih metala.
Da je uprkos pandemiji virusa korona uvoz bio veći nego 2019. godine, pokazuju podaci prema kojima su te godine u BiH stigli plemeniti metali teški 22,5 miliona KM.
Prema podacima UIO, porastao je i izvoz plemenitih metala pa su tako lani u inostranstvo poslati zlato, srebro, dragulji i ostali nakit vrijedni 34,1 milion KM, što je za 13,5 miliona više nego 2019. godine.
U jednoj bijeljinskoj zlatari istakli su da je otkup kućnog zlata gotovo stao, te da više niko od građana ne nudi privjeske, lančiće i druge zlatne i srebrne uspomene.
“Pretpostavljam da su građani sve što su planirali prodati već unovčili, tako da nemamo drugog izbora nego da po otpad i lomljevine, koje prerađujemo i prodajemo u svojim radnjama, idemo u inostranstvo. I ono malo građana što ima šta da ponudi, precjenjuje“, rekli su u ovoj bijeljinskoj zlatari i dodali da je prodaja nakita prepolovljena u odnosu na prethodne godine.
Ništa bolja situacija nije ni u Banjaluci, gdje zlatari, kako kažu, ne pamte lošiju godinu.
“Jedva dolazimo do otpada i lomljavina, jer u radnji prodajemo isključivo nakit koji mi izradimo. Još nismo posegnuli za uvozom, ali sve su prilike da ćemo to morati uraditi, jer sve manje građana prodaje nakit koji ne nosi ili je oštećen“, rekli su u jednoj banjalučkoj zlatari i dodali da gram zlata trenutno prodaju za 130 KM, dok je za dukate potrebno izdvojiti najmanje 160 KM.
Ekonomista Zoran Pavlović istakao je da je otkup plemenitih metala u Srpskoj u opadanju, jer su stanovnici najdraže uspomene prodali prethodnih godina da popune rupe u kućnom budžetu.
“Razgovarao sam sa nekim otkupljivačima zlata i svi se žale da više nemaju šta da otkupe, zbog čega moraju da uvoze sirovine iz inostranstva. S druge strane, činjenica je da najbogatiji u BiH sve više novca troše na nakit, posebno žene” kazao je Pavlović.
Ekonomska i finansijska kriza početkom protekle decenije drastično je pogoršala socijalni status i životni standard stanovnika i natjerala mnoge da po bagatelnoj cijeni prodaju drage uspomene, a 2011. i 2012. godine mjesta za otkup zlata od građana nicala su na svakom ćošku. Glas Srpske