BANJALUKA, SARAJEVO, Zvanične statistike u BiH već mjesecima bilježe smanjenje plata a, istovremeno rast cijena robe i usluga što nedvosmisleno pokazuje na pad životnog standarda građana, iako se to pokušava prikriti, tvrde u udruženjima potrošača.
Plate u BiH u odnosu na prošlu godinu u većini preduzeća i institucija smanjene su i do 15 odsto, dok su troškovi četvoročlane porodice veći za od 100 do 150 KM samo na robi i uslugama koje se “moraju” kupiti.
Tako na primjer, vrtić u Banjaluci ove godine je za 50 maraka skuplji nego prošle, račun za struju veći je u, prosjeku, za šest KM, voće i povrće za oko deset KM, račun za vodu oko šest KM, telefonski impulsi za oko tri KM. Četvoročlana porodica, sa dvoje zaposlenih što je za tržište rada i bh. prilike skoro pa postala rijetkost, za gorivo izdvoji oko 20 KM više na mjesečnom nivou.
Troškovi za cigarete veći su za oko 15 KM tako da prostom računicom i sabiranjem “dva i dva” već smanjeni kućni budžet je zbog poskupljenja “kraći” za oko 120 KM i to na uslugama čije plaćanje se ne može izbjeći.
Mensud Lakota, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača BiH, kaže da je kupovna moć građana u svim segmentima lošija u odnosu na prošlu godinu, te da su životni troškovi posljednjih godina u stalnom porastu.
“Cijene pojedinih namirnica kao što su šećer, ulje, ali i komunalne usluge stalno rastu dok plate idu dolje, iako se želi prikazati drugačije”, kazao je Lakota i dodao da se država na ovakvo stanje uopšte ne obazire te da je jedino rješenje donošenje strategije i sistematsko rješenje problema.
Lakota tvrdi da zvanična statistika ne pokazuje stvarno stanje i pad životnog standarda, te da umjesto toga ima zadatak prikazivanja trenutne situacije u pozitivnom svjetlu.
“Metodologija proračuna državne statistike je takva da se građanima samo baca prašina u oči. Prate se artikli koji se rijetko koriste, kao što su biber i slično, a zanemaruje porast cijena osnovnih artikala. Tako je u prošloj godini ignorisana činjenica da je ulje poskupjelo za čak 60 odsto”, kaže Lakota dodajući da su potrošači prisiljeni na sve veća odricanja.
Ističe da prosječna potrošačka korpa koja bi trebala sadržavati 42 artikla, u ovoj godini spala na svega 22 artikla, dok su umjesto kvalitetnih namirnica, među kojima su meso i voće, sve zastupljniji jeftiniji proizvodi, kao što su tjestenina i krompir.
Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, kaže da oni ne vode evidencije sa uslugama tipa vrtića, cigareta i slično, te da su cijene osnovnih životnih namirnica osim voća i povrća na istom nivou kao i prošle godine.
Međutim, Petrović naglašava da se često u javnosti čuje kako se danas bolje živi nego 2005. godine što apsolutno nije tačno jer i zvanična statistika pokazuje drugačije.
“Za život prosječne četvoročlane porodice u 2005. godini i njeno zadovoljavanje osnovnih potreba trebalo je izdvojiti 2,11 plata a, danas za isto to treba izdvojiti 2,16 plata”, kazao je Petrović.
O “sitnim” poskupljenjima bh. građani evidenciju više i ne vode.
Šećer je poskupio za oko 0,20 KM po kilogramu, kafa za oko 0,5 KM, brašno za oko 0,15 KM, cijene mesa iako variraju primjetno je da su za potrebe potrošnje četvoročlane porodice više za oko 15-20 KM u odnosu na prošlu godinu.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kaže da su primanja sve manja i neredovnija dok su cijene proizvoda ostale iste ili su porasle.
Ističe da posljednji statistički podaci govore da je inflacija u ovoj godini neznatna, dok obični građani, kaže Mišićeva, mogu primijetiti da je njihova kupovna moć sve manja.
Mišićeva ističe da su na pad standarda značajno uticala poskupljenja električne energije, goriva i telefonskih usluga. Nezavisne novine