BANJALUKA – Kombinacija hladne i duge zime, nebrige vlasti te prekomjernog uvoza doveli su uzgajivače svinja i goveda do ivice propasti, upozoravaju poljoprivrednici.
Najalarmantnije stanje je u svinjarstvu, gdje zima prijeti da prepolovi broj prasadi.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja, kaže da je najveća šteta nastala upravo kod uzgajivača prasadi.
“Oni po rođenju nemaju tjelesne temperature, tako da im se prvih 15 dana života mora obezbijediti stalna temperatura od 36 stepeni. Većina uzgajivača u ovim uslovima to nije uspjela da uradi pa je naša procjena da je zima odnijela oko 50 odsto prasadi. U suštini, sve što se oprasilo od 25. decembra do sada je uginulo”, kazao je Maljčić.
Izgleda da se nevolje svinjara iz godine u godinu ponavljaju, ove je štetu napravila zima, a prethodne je to bila enormna količina zamrznutog svinjskog mesa, čiji je uvoz bio lako dopušten.
“Mi smo svinje prodavali po 2,5 KM, što je ispod svake cijene, i da smo tada kada je krenuo sunovrat tržišta dobili podršku nadležnih, kao što nismo, opet bismo se izvukli kolikotoliko, ali džaba je gluvom šaputati”, ističe Maljčić.
Zbog svega navedenog, u proljećnom tovu će doći do ogromnog manjka prasadi, a nakon toga i do skoka cijena domaćeg proizvoda i kupovine uvoznog po još većoj cifri.
“Sad ćemo platiti danak na uvozu, kada nema domaćeg, narod će morati kupovati uvozno, koje je šest KM plus prevoz do BiH. Ovo našega što ima, već ide po pet maraka, i to bez pogađanja”, navodi on.
Još jedan podatak koji samo potvrđuje Maljčićeve riječi je to da je u svega nekoliko godina Republika Srpska ostala bez blizu 40 odsto uzgajivača svinja.
Ranko Sarajlić, vlasnik firme “Zelen Gaj”, u čijim se svinjcima i štalama u ovom trenutku nalazi oko 1.500 svinja i 200 junadi, kaže da od zarade nema ništa, te da su poljoprivrednici u BiH srećni kada se na kraju godine “pokriju”.
“Mi nismo imali direktne gubitke, ali nam je zima povećala troškove. Ono što je bitnije od toga je sistem koji je neuređen, a u koji ubrajam jedinstvenu stopu PDVa, to što nemamo zaštitnih mjera, malen iznos podsticaja i netransparentno plaćanje. Naše ministarstvo je dalo podatke za isplaćenih 45 miliona od 60 u 2015. godini, masu puta smo tražili da nam kažu gdje, kome i po kojem osnovu je otišao ostatak, odgovor nikada nismo dobili”, govori Sarajlić.
On se prisjetio i izvoza mesa u Tursku, gdje, kako kaže, Ministarstvo spoljnih poslova BiH nije uvelo zaštitne mjere pa su došli u situaciju da su imali samo jednog kupca koji je na kraju imao monopol i otkupio meso po puno nižoj cijeni od realne.
Situacija je slična i kod mljekara, gdje kažu da štetu još niko nije precizno procjenjivao, ali da su neke okvirne cifre već poznate.
“Evidento je da je u tovu proizvodnja pala za deset odsto, u isto vrijeme potrošnja hrane je povećana od 10 do 20 odsto, tu su i troškovi grijanja, koji su u porastu. Možemo slobodno reći da smo samo za grijanje od kada je počela zima dali od 45.000 do 50.000 KM. I tako je i kod uzgajivača svinja, pilića, ne samo kod nas”, rekao je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS.
Usorac naglašava da se niko od nadležnih nije javio i rekao da će pomoći poljoprivrednicima.
“Bar neko da se javi, pa makar i infuziju da nam da kako bi poljoprivreda na umoru preživjela, ali ništa. Ni da kaže pa slaže”, ogorčeno kaže Usorac. Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Isplati se jedino uzgoj fajferice i mangulice.Otporne su na bolesti i na niske temperature.Cijena otkupna im je veća.