BANJALUKA, Poljoprivredno zemljište na području Bijeljine i Šamca nije zagađeno tokom katastrofalnih poplava i ne postoji nikakva opasnost za nastavak poljoprivredne proizvodnje, rekao je šef Zavoda za agroegeologiju Poljoprivrednog instituta Republike Srpske Tihomir Predić.
On je istakao da je uzorkovanje parcela završeno na cjelokupnom poplavljenom području, ali da su do sada dobijeni rezultati za Bijeljinu i Šamac, dok će rezultati sa područja Doboja i Modriče biti gotovi do kraje sljedeće sedmice.
“Analizirali smo 15 parametara od kojih se pet odnosi na plodnost zemljišta, a deset na zagađivače, od čega osam teških metala, jedan organski zagađivač – polihlorovani bifenil, te ukupni naftni derivati”, objasnio je Predić na konferenciji za novinare u Banjaluci.
Prema njegovim riječima, 40 uzoraka sa prostora od Janje do Velinog Sela u Bijeljini pokazalo je da nije došlo do zagađenja poljoprivrednog zemljišta pod uticajem poplava i zemljište je bezbjedno za nastavak proizvodnje.
“U Šamcu, koji je po nama bio najugroženiji, jer je sve ono što je bilo uzvodno uz rijeku Bosnu, doneseno u Šamac i gdje su nanosi mulja bili do 15 centimetara, znatno je povećan samo sadržaj nikla”, napomenuo je Predić.
Međutim, dodao je on, nikl je u takvom obliku na ovom području duže godina, a ono što je najvažnije jeste da je taj nikl nepristupačan za biljke, nije opasan zagađivač po poljoprivrednu proizvodnju, odnosno po zdravlje ljudi nakon konzumacije proizvoda sa tih površina.
Načelnik Odjeljenja za agrarne resurse Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Stojanka Miljković navela je da je planirano i pojedinačno uzorkovanje poljoprivrednih površina.
“Ukoliko prizvođači primijete da je na njihovoj parceli zemljište promijenilo boju ili miris ili se voda duže zadržavala, treba da to prijave najbližoj savjetodavnoj službi Ministarstva, koja će izaći na lice mjesto i vidjeti da li postoji potreba za uzorkovanjem parcele”, istakla je Miljkovićeva.
Savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Gordana Rokvić napomenula je da je do sada u ugrožena područja isporučeno 1.314 tona koncentrovane stočne hrane, 6.730 bala sijena, 20.000 sjetvenih jedinica sjemenskog kukuruza i 1.040 litara dizel-goriva, koje je služilo za prevoz stočne hrane iz brdsko-planinskog područja.
“Ukupan obim sredstava koji je uložen za sjetvene potrebe je više od dva miliona KM i danas možemo reći da su sve isporučene količine sjemenskog materijala već zasijane, a potraživane su količine za sjetvu preko 10.000 hektara”, rekla je Rokvićeva. Srna
