BANJALUKA, Zavisno preduzeće Hidroelektrane na Vrbasu (HEV) iz Mrkonjić Grada, dio holdinga “Elektroprivrede RS”, će ovu godinu završiti sa pozitivnim finansijskim rezultatom, uprkos izuzetno lošoj hidrološkoj situaciji, kazao je Zdravko Kovačević, izvršni direktor za organizaciono-pravne i kadrovske poslove u tom preduzeću.
“U 2012. nećemo ostvariti veliku dobit kao ranijih godina zbog pomenute loše hidrološke situacije. Naglašavam da je to postignuto jer je Hidroelektrana Bočac tokom cijele godine bila u punoj pogonskoj spremnosti i pored remontnih radova i drugih značajnih investicija koje su rađene na njenim postrojenjima”, istakao je Kovačević.
Koje veće investicije je HEV realizovao tokom ove godine?
KOVAČEVIĆ: U ovoj godini realizovano je dosta značajnih investicija. Izvršen je remont postrojenja Hidroelektrane Bočac i oba agregata puštena su u pogon prema planiranoj dinamici. Remont postrojenja je u funkciji pune pogonske spremnosti elektrane i ovim radovima se pridaje dužna pažnja. Ovdje je značajno napomenuti da su najveći dio remontnih radova izvršili radnici ovog preduzeća. Pored remonta, od značajnih i većih investicija pomenuću izgradnju dopunskog bočnog slobodnog preliva sa tunelom u lijevom boku brane HE Bočac u vrijednosti od 10 miliona KM. Radovi na ovom objektu idu ugovorenom dinamikom i završiće se u 2013. godini. Pored ove najveće investicije, izvršene su rekonstrukcije 110 kV postrojenja, dalekovodnog polja u vrijednosti od 770.000 KM i modernizacija sistema rashladne vode oba agregata u vrijednosti investicije od 1,8 miliona KM.
U toku je izbor ponuđača za izradu sistema za upravljanje i akviziciju podataka – SKADA vrijedan tri miliona KM, a izabran je ponuđač i potpisan ugovor za izradu glavnog projekta i izgradnju kućne turbine u vrijednosti od 2,5 miliona KM. Ovdje je značajno napomenuti da se ovdje radi o prvom proizvodnom objektu koji će proizvoditi struju prvenstveno za vlastite potrebe ovog preduzeća.
HEV za iduću godinu planira izradu idejnog rješenja za projekat HE Bočac 2. Kakva će biti dinamika realizacije tog vrijednog projekta i na koji način će biti finansiran?
KOVAČEVIĆ: Hidroelektrane na Vrbasu su Vladi RS podnijele samoinicijativnu ponudu za dodjelu koncesije za izgradnju HE Bočac 2 instalisane snage 9,34 MWh. S obzirom na to da je ovaj projekat ušao u ekonomsku politiku Vlade RS za 2013. godinu izvjesno je da će ovo preduzeće dobiti koncesiju za izgradnju HE Bočac 2. Ovo preduzeće je sa odabranom projektantskom kućom zaključilo ugovor o izradi idejnog projekta i studije ekonomske opravdanosti za HE Bočac 2 nakon čega će odmah raspisati tender za izradu glavnog projekta i aktivno raditi i na dobijanju svih potrebnih dozvola koje su neophodne za početak građevinskih radova. Značajno je napomenuti da je veliki dio građevinskih radova već urađen s obzirom na to da je na tom mjestu urađena brana koja je u funkciji kompenzacionog bazena, a koji su, kao i dalekovod za prenos proizvedene struje, u vlasništvu ovog preduzeća. Ono što je najbitnije je da ovo preduzeće ima obezbijeđena vlastita sredstva za izgradnju HE Bočac 2 koja su oročena kod banaka u RS. Što se tiče dinamike početka ovih radova sve zavisi od toga kada će Vlada RS dodijeliti koncesiju ovom preduzeću za izgradnju ovog važnog objekta.
Kakve su konkretne koristi od izgradnje HE Bočac 2, kako za samo preduzeće Hidroelektrane na Vrbasu tako i za širu društvenu zajednicu?
KOVAČEVIĆ: Izgradnja HE Bočac 2 je značajna investicija, kako za ovo preduzeće tako i za “Elektroprivredu RS”, opštinu Mrkonjić Grad, kao i za RS. U toku izgradnje biće angažovano više preduzeća i radna snaga koja će na objektu raditi tri godine, a po završetku objekta dio radne snage će ostati raditi na održavanju i upravljanju izgrađenim objektom.
Što se tiče energetskih benefita oni su značajni ako se ima u vidu da se najveći dio proizvodnih objekata nalazi u istočnom dijelu RS, a najveća potrošnja u zapadnom dijelu RS. Kada su u pitanju finansijski benefiti značajnu korist će imati ovo preduzeće u smislu pozitivnijih rezultata poslovanja preduzeća, a i šira društvena zajednica kroz razne vidove naknada i poreza.
HEV planira izgradnju još nekoliko energetskih objekata, ali uslov za to je da Vlada RS riješi problem davno izdatih koncesija za HE Banjaluka – niska i HE Krupa, koje slovenački koncesionar nikada nije realizovao. Da li je vrijeme da Vlada RS taj problem više ne “potura pod tepih”, već, ako treba, raskine koncesioni ugovor i oslobodi lokacije za nove investicije?
KOVAČEVIĆ: Tačno je da je na rijeci Vrbas nizvodno od HE Bočac predviđena izgradnja još nekoliko hidroenergetskih objekata od kojih su najveće HE Banjaluka – niska i HE Krupa. Ne bih se složio sa vama da Vlada RS ovaj problem “potura po tepih” ako se ima u vidu da je Vlada, odnosno resorno ministarstvo, angažovalo pravni tim, sastavljen uglednim stručnjacima iz oblasti pravnih nauka, koji rade na iznalaženju načina za raskidanje ugovora o koncesiji za izgradnju navedenih objekata koje je dodijelila ranija vlada i to koncesionarima koji nisu ni imali namjeru da grade objekte nego da trguju dobijenim koncesijama. U svakom slučaju, velika je šteta za “Elektroprivredu RS” i za RS što se ne grade novi objekti. Nezavisne novine