SARAJEVO – Odlaganje medicinskog otpada iz domaćinstava nije uređeno propisima u Bosni i Hercegovini (BiH), niti institucije prate količine i načine njegovog zbrinjavanja. Neadekvatno odlaganje ovog otpada predstavlja rizik za zdravlje stanovništva.
“Nikada nemojte lijekove bacati u otpadne vode ili kućni otpad, pitajte svog ljekara ili farmaceuta kako da odložite lijekove koje više ne koristite”, ovakva upozorenja nalaze se u uputstvima za lijekove koje svakodnevno koristimo, uz obrazloženje da će ove mjere pomoći u očuvanju okoliša.
Obratite li se ljekaru ili farmaceutu u BiH s ovim pitanjem, teško da ćete dobiti odgovor koji će pomoći da ovaj otpad ne dospije u okoliš.
“Bacite u šolju ili kantu, kao i svi mi”, bio je odgovor u jednoj apoteci kada smo pokušali da vratimo neiskorištene antibiotike.
Ipak postoje i izuzeci, gdje pojedine apoteke, iako nisu zakonski obavezne, preuzimaju ovaj otpad od građana i zbrinjavaju ga o svom trošku.
Zakonske odredbe, također, propisuju da se otpad zbrinjava na način koji neće ugroziti život i zdravlje ljudi i bez rizika po vode, zrak, tlo, životinje i biljke.
Ipak, zbog nepostojanja jasnih zakonskih odredbi i sistema odlaganja, medicinski, odnosno farmaceutski otpad iz domaćinstava uglavnom završava s komunalnim otpadom, koji se dalje odlaže na sanitarne, ali i nekontrolisane (divlje) deponije. Ovakvo je odlaganje najjeftiniji način zbrinjavanja otpada, ali njegov negativni uticaj na zrak, podzemne i površinske vode, zemljište, a u konačnici i ljude te životinje potencijalno donosi skupe posljedice.
“Dospijeće farmaceutskog otpada u okoliš, posebno u vode, može rezultirati njegovim unosom u lanac ishrane, stoga je neophodno poštovati stroge kriterije evidencije i nadzora, od mjesta nastanka svih vrsta medicinskog otpada do mjesta njegovog konačnog zbrinjavanja”, navodi za Tačno.net dr. Aida Vilić Švraka, specijalistica higijene i zdravstvene ekologije, iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (ZZJZ FBiH).
Međutim, institucije u BiH ne raspolažu podacima koliko se ove vrste otpada proizvede i zbrine iz zdravstvenih ustanova, niti imaju procjene koliko ga nastaje u domaćinstvima.
Farmaceutski se otpad u propisima definiše kao medicinski otpad koji obuhvata lijekove, medicinska sredstva, koji su postali neupotrebljivi zbog isteka roka trajanja, rasipanja, koji su neiskorišteni, uključujući i ambalažu.
Otpad se u BiH mjeri u milionama tona godišnje, ali institucije nemaju podatke o količinama pojedinačnog otpada. Sakupljeni bi se opasni farmaceutski otpad, u pravilu, trebao izvoziti na zbrinjavanje u spalionicama zemalja Evropske unije, jer ne postoje uslovi za zbrinjavanje u državi.
Ipak podaci do kojih smo došli, pokazuju da je nekoliko tona ovog otpada uvezeno u BiH.
Zbrinjavanje otpada prepušteno svijesti i savjesti pojedinaca
Prema podacima državne Agencije za statistiku, svaki stanovnik u BiH godišnje u prosjeku proizvede oko 350 kg komunalnog otpada. Najviše se prikupi miješanog otpada iz domaćinstava, među kojim završi i farmaceutski otpad.
Osim lijekova kojima je istekao rok ili se iz drugih razloga ne iskoriste, velike količine otpada nastaju kod osoba s hroničnim oboljenjima poput dijabetesa. Ovi pacijenti na sedmičnom nivou proizvedu velike količine otpada u vidu iglica, inzulinskih penova, setova, rezervoara, lanceta, trakica za mjerenje šećera iz krvi i slično.
Ovu vrstu otpada iz privatnih i javnih zdravstvenih ustanova preuzimaju operateri koji imaju odobrenje i okolinsku dozvolu za prikupljanje i zbrinjavanje. Za istu vrstu otpada iz domaćinstava nema organizovanog preuzimanja.
“Nažalost, taj otpad u većini slučajeva završava među običnim komunalnim otpadom u ovim gradskim kontejnerima”, kaže Alen Nogić, šef referata za upravljanje medicinskim otpadom u firmi “Aida Commerce”.
Ovo potvrđuju i građani koje smo anketirali za potrebe teksta. Od 23 ispitanika, 14 je odgovorilo da ovaj otpad bacaju u kantu za smeće s ostalim otpadom, jer im, kako navode, niko nije rekao da trebaju drugačije.
Pet ispitanika odgovorilo je da otpad nosi u apoteke, a četiri da nemaju ovu vrstu otpada.
Ovisno o apoteci u koju uđete, dobićete različite odgovore i iskustva u vezi s preuzimanjem ovog otpada: da nikako ne preuzimaju otpad; da uzmu broj telefona pacijenata kako bi ih pozvali da donesu otpad kada ga operater preuzima iz apoteke; da savjetuju kako otpad treba da preuzme apoteka koja je prethodno izdala lijek; da ne preuzimaju jer, kako kažu, ne smiju imati viškove zbog inspekcija te onih koji redovno preuzimaju takav otpad od pacijenata. Čak je u istom lancu apoteka, u različitim poslovnicama moguće dobiti različit odgovor.
Apoteke nemaju zakonsku obavezu da preuzimaju otpad od građana, a samo preuzimanje predstavlja im dodatni trošak i posao jer moraju voditi detaljnu evidenciju o preuzetom otpadu.
“Mi moramo sada iz svog džepa, iz svojih sredstava da predamo na uništenje, ali, jednostavno, ja drugačije ne znam raditi”, objašnjava Adisa Džananović, članica upravnog odbora Komore magistara farmacije FBiH, koja kaže da u svojim apotekama u Sarajevu i Goraždu redovno preuzima ovaj otpad od pacijenata.
U Standardima sigurnosti i kvaliteta za apoteke Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ) u FBiH postoji kriterij koji omogućava prikupljanje lijekova isteklog roka trajanja i od pacijenata, ali ne i obaveza. Dok se u Standardima za sertifikaciju apoteka Republike Srpske (RS) navodi da “apoteka obezbjeđuje pravilno zbrinjavanje farmaceutskog otpada, uključujući i farmaceutski otpad koji iz domaćinstava u apoteku donose pacijenti”. Navodi se i da je potrebno da se na vidnom mjestu nalazi adekvatno označen kontejner za prikupljanje farmaceutskog otpada iz domaćinstava.
Iako ova obaveza postoji pri certifikaciji apoteka, iz Republičke uprave za inspekcijske poslove za Tačno.net kažu da se ne primjenjuje u praksi, jer pitanje nije dokraja zakonski riješeno. Nije adekvatno definisano ko će snositi troškove prikupljanja i konačnog zbrinjavanja otpada iz domaćinstava.
“Trenutno najveći rizik predstavlja upravo zbrinjavanje farmaceutskog otpada koji nastaje u domaćinstvima”, navode iz Inspektorata.
Nekontrolisano odlaganje na deponije
Osim sporadičnih slučajeva preuzimanja farmaceutskog otpada od građana, jedina i najjeftinija mogućnost jeste odlaganje na deponije, koje su, uglavnom, na neadekvatnim lokacijama i tehnički neopremljene.
“Odlaganje svih vrsta neobrađenog medicinskog otpada na deponije, a posebno nekontrolirane, predstavlja rizik za okoliš i zdravlje ljudi, stoga je ovu vrstu otpada potrebno što je moguće više reducirati”, navodi dr. Aida Vilić Švraka.
Ona preporučuje građanima da lijekove kojima još nije istekao rok doniraju zdravstvenim ustanovama ili drugim pacijentima koji ih koriste. Naglašava važnost preventivnih mjera pri odlaganju medicinskog otpada: oštre predmete, kao što su igle i lancete, nakon upotrebe potrebno je zatvoriti u čvrstu posudicu, a ostali otpad, kao što su zavoji, komprese, maske i slično, potrebno je naprskati sredstvom za dezinfekciju i staviti u deblju kesu koju je neophodno čvsto zavezati, a zatim odložiti s ostalim komunalnim otpadom.
“Na taj način smanjit će se rasipanje ovog otpada, a samim tim i mogućnost širenja uzročnika bolesti u okoliš i na druge ljude”, objašnjava dr. Vilić Švraka.
U izvještaju koji je 2019. godine radilo Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo o stanju i aktivnostima deponije “Smiljevići”, navodi se da je upotrebnom dozvolom za ovu sanitarnu deponiju dozvoljeno odlaganje samo komunalnog otpada. Međutim, kako se navodi, od početka se na deponiju istresaju različite vrste otpada.
Iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (KJKP) “Rad”, koje upravlja ovom deponijom, kažu da nemaju podatke koliko medicinskog, odnosno farmaceutskog otpada iz domaćinstava završava na deponiji.
foto: poslovnenovine.ba
Mirza Ramić, iz KJKP “Rad”, kaže da je ovu oblast potrebno najprije urediti propisima te da bi najbolje rješenje bilo da se medicinski otpad vraća u zdravstvene ustanove ili apoteke koje su izdale određene lijekove i medicinska sredstva.
“Suština je da bi te stvari trebalo da precizira država zakonom u kome si, htio ti to ili ne, prinuđen da preuzmeš taj otpad ukoliko si ti to nešto izdao”, objašnjava on.
Iz Federalne farmaceutske inspekcije i Republičke zdravstvene inspekcije za Tačno.net navode da su u fokusu njihovog rada upravo zdravstvene ustavnove i apoteke, a ne građani.
Entitetski zakoni predviđaju novčane kazne za neadekvatno odlaganje i zbrinjavanje otpada. U Federaciji BiH propisana je i zatvorska kazna od tri mjeseca do tri godine za svakog ko prikuplja, tretira, pohranjuje, prevozi i odlaže otpad bez dopuštenja i time uzrokuje opasnost po život i zdravlje ljudi i okoliša.
Posljednjih godina entitetske inspekcije nisu uočile veće nepravilnosti niti su izricale sankcije vezane za zbrinjavanje farmaceutskog otpada.
Iz Republičke inspekcije navode da se posljednji slučaj koji je prijavljen, dogodio u martu 2019. godine, kada je na području Mrkonjić-Grada na šumskom terenu uočena deponija lijekova. “Rokovi upotrebe koji su bili vidljivi, odnosili su se na period od 1993. do 1997. godine te nije bilo moguće utvrditi ko je i kada odbacio taj otpad. Nadležni su organi preduzeli potrebne mjere i izvršeno je uklanjanje otpada”, navode iz Republičke inspekcije.
Prema podacima ZZJZ FBiH, samo u ovom entitetu zabilježeno je oko 2.000 nekontrolisanih (divljih) deponija, s tim da tačan broj nije poznat jer se i nakon sanacije pojedinih svakodnevno pojavljuju nove. Na deponijama se, kako navode, zajedno s komunalnim otpadom odlaže 55% potencijalno infektivnog, 23% hemijskog i 20% farmaceutskog otpada iz zdravstvenih ustanova.
Postupanje s medicinskim otpadom iz zdravstvenih ustanova
Opasni se farmaceutski otpad iz zdravstvenih ustanova u pravilu predaje operaterima, koji bi ga trebali izvoziti u Austriju, Italiju ili Njemačku, gdje se uništava pod strogo kontroliranim uvjetima.
Iz ZZJZ FBiH navode da na području BiH postoji određeni broj spalionica medicinskog otpada, ali da one ne zadovoljavaju zahtjeve Evropske unije, jer ne razvijaju dovoljno visoku temperaturu i nemaju kontrolu emisija otpadnih gasova.
U nedostatku podataka o proizvodnji i načinu odlaganja ovog otpada, kako u domaćinstvima tako i u zdravstvenim ustanovama, institucije ne mogu pratiti ni koliko se tog otpada propisno uništi.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) pokazuju da je u prošloj godini izvezeno 128.418 kilograma farmaceutskog otpada u vrijednosti 3.493 KM. U sličnom iznosu izvezeno je i prethodnih godina, dok je 2020. u vrijeme pandemije korona virusa, kada su bile povećane količine medicinskog otpada, izvezeno nešto manje – 64.355 kg.
Podaci UIO o uvozu i izvozu farmaceutskog otpada
Iz firme “Aida Commerce”, koja je jedan od operatera koji preuzima od zdravstvenih ustanova medicinski otpad, navode da im je u fokusu infektivni i potencijalno infektivni otpad, jer ga zbrinjavaju u vlastitoj režiji. Infektivni otpad i oštre predmete zbrinjavaju tako što ih sterilišu i usitnjavaju te na taj način pretvaraju u obični komunalni otpad.
Farmaceutski i drugi medicinski otpad koji je potrebno izvoziti, preuzimaju, ali im zbog troškova prema spalionicama nije, kako kažu, u finansijskom fokusu.
Objašnjavaju da je za zdravstvene ustanove skupo preuzimanje i zbrinjavanje otpada. Cijena je infektivnog otpada po kilogramu od četiri do deset maraka. Na mjesečnom nivou ova firma prikupi od sedam do osam tona infektivnog otpada.
“Mogu vam samo reći da 70%, nažalost, tog infektivnog otpada u BiH završava među komunalnim, zato što se ne vrši adekvatno prikupljanje na primarnom mjestu, odnosno mjestu nastanka. Zdravstvene ustanove, nažalost, predaju manje količine nego što ga posjeduju. Zašto to? Zbog finansijske nemoći”, objašnjava Alen Nogić iz firme “Aida Commerce”.
Iz ZZJZ FBiH upozoravaju da zbrinjavanje medicinskog otpada postaje veliki problem svih zdravstvenih ustanova, zbog povećanja njegove količine, što se posebno odnosi na infektivni i potencijalno infektivni otpad koji povećava i opasnost od širenja infektivnih bolesti i trovanja.
Otpad koji izvoze u spalionice, kako kaže Nogić, pretežno ide u Austriju. S obzirom na to da se prikupe manje količine nego infektivnog, izvoze ga u suradnji s drugim firmama koje se bave ovim poslom.
Osim “Aide Commerce”, kako navodi, ovaj posao rade još četiri firme u BiH – “Reciklon”, “Kemeko”, “MVVM” Mostar i “Eco Group” Banja Luka.
Iako BiH nema uslove za zbrinjavanje ove vrste otpada, podaci UIO pokazuju da je u 2022. godini uvezeno 5.800 kg ovog otpada u vrijednosti od 4.516 KM.
Iz UIO, iako smo tražili, nisu dostavili podatke ko su najveći izvoznici i ko je uvezao ovaj otpad. Tačno.net
