BANJA LUKA, Zbog pada evra na svjetskom tržištu, koji je juče imao najnižu vrijednost u odnosu na američki dolar u posljednje četiri godine, stanovnici Republike Srpske mogu da očekuju nova poskupljenja, prije svega goriva i gasa, smatraju ekonomisti.
Za jedan evro juče je plaćano nešto više od 1,2 dolara. Zajednička evropska valuta u posljednja dva mjeseca nalazi se u snažnom padu prema dolaru zbog problema koje evrozoni stvaraju dugovi Grčke, Portugalije i Španije. Sve više analitičara očekuje dalje slabljenje evra, koje bi krajem godine moglo da dovede do izjednačavanja sa dolarom.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Vujo Vukmirica kaže da se zbog pada evra u odnosu na dolar sigurno može očekivati dalja nesigurnost na tržištu.
– Grčki dug je poremetio tržišne tokove valuta, prije svih evra, koji će vrlo teško vratiti povjerenje izgubljeno u posljednjih nekoliko mjeseci. Ako evro i dalje bude padao u odnosu na dolar sigurno se može očekivati povećanje cijena energenata u RS, jer su njihove cijene u cijelom svijetu vezane za dolar – kazao je Vukmirica
Dodao je da u i narednom periodu postoji mogućnost od daljeg pada evra.
– Sigurno je da će i strani investitori biti obazriviji zbog ovakvih prilika na tržištu, što je veoma negativno za Republiku Srpsku – kazao je Vukmirica.
Prvi zamjenik direktora “Optima Grupe” Slavko Šćepanović rekao je da pad evra i te kako utiče na povećanje cijena goriva, s obzirom na to da se cijena nafte veže za dolar.
– Cijene nafte i naftnih derivata se objavljuju u dolarima i bez obzira na pad cijena nafte na tržištu u posljednje vrijeme, promjena kursa evro/dolar to je neutralisala. S obzirom na to da smo tržište koje “radi” u evrima, svaka promjena kursa uveliko utiče na cijenu i izaziva povećanje cijena. Tako je i kod nas i u Evropi – kazao je Šćepanović.
Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ljubomir Klincov rekao je da pad evra može uticati na cijenu goriva, dok za ostale proizvode za sada nema opasnosti od poskupljenja.
Mjere
Analitičari upozoravaju da uprkos tome što su velike sume novca namijenjene pomoći zemljama članicama evrozone, potrebno je preduzeti dodatne mjere štednje, koje bi smanjile budžetske deficite i nagomilana dugovanja. Ekonomisti upozoravaju da već sada nestabilnost evra utiče na cijelu Evropu. Glas Srpske
14 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Kako to da cjena barela iznosi 70 dolara a cjena dizela kod nas 1.95 km a kada je barel bio 145 dolara dizel je bio 2.25 km!!!!!!!! kako…..
I jos hoce da poskupe…….
Pero, moguće je ako bi kurs KM/EUR prema USD sada bio daleko niži nego kad je cijena barela bila 145 USD. Ali znamo da nije. Dakle, radi se o klasičnoj pljački naroda od strane naftaša.
U Evropi kreće inflacija !!!
uh slavko scepanovic…
pogledajte istorijsko kretanje kursa EUR/USD
http://finance.yahoo.com/echarts?s=EURUSD=X+Interactive#chart1:symbol=eurusd=
x;range=5y;indicator=volume;charttype=line;crosshair=on;
ohlcvalues=0;logscale=on;source=undefined
dakle, u zadnjih 3 godine, kurs se kretao od 1,25 dolara za evro, sto je sadasnja vrijednost, otprilike, pa do 1,55 dolara za evro, u 2. i 3. kvartalu 2008. godine.
istovremeno, kad je barel bio blizu 150 dolara, cijena litre goriva je bila 2,20 KM kod nas.
sada, barel kosta 70 dolara, a cijena goriva je 2 KM.
tako imamo da je fluktuacija u cijeni goriva kod nas, u odnosu na min/max periode, iznosila 10% (kad je barel bio najskuplji, gorivo bilo 2,2 km sada 2 km), fluktuacija kursa eur/usd 25% (kad je evro bio najjaci, 1,55$, odnosno najslabiji, 1,25$),i, fluktuacija cijene barela, cca 25% (najvisi 140, najnizi 37 dolara).
vidimo da se moze povuci korelacija izmedju kretanja kursa eur/dolar, i kretanja cijene barela nafte (postoje manja odstupanja).
to znaci, da su zemlje izvoznici nafte dobijali najvise dolara onda kada je gorivo bilo najskuplje, posto se cijena nafte izrazava u dolarima. kada je gorivo palo na 37 dolara za barel, evro je iznosio 1,35 dolara. od tada, cijena goriva polako raste, a kurs eur/usd i dalje fluktuira, odnosno, vise nisu u korelaciji (sto se objasnjava grckom krizom).
kad u pricu ukljucimo i formiranje cijena derivata u RS, vidimo da kada je cijena barela iznosila 140 dolara, da je kurs eur/usd iznosio 1,55, proizilazi da su nasi pumpasi placali barel 176 KM (140/1,55*1,95), i formirali cijenu litre goriva od 2,20 KM.
istovremeno, sada je cijena barela 70 dolara, kurs eur/usd iznosi 1,25, odnosno pumpasi placaju barel 109 KM (70/1,25*1,95), a formiraju cijenu litre goriva od 2,00 KM.
ako to stavimo u proporciju, pa kazemo
176 maraka za barel naprema 2,20 KM za litru goriva jednako 109 maraka za barel naprema x
(176:1=109:x), dobijamo da bi sada cijena goriva u RS trebala da iznosi 1,36 KM.
u ovom tekstu ima dosta pretpostavki ali osnovna logika bi trebala da bude takva kako sam napisao.l..
aha, evo istorijsko kretanje cijena goriva
http://www.oil-price.net/
Ovde je sve moguće, u to vrijeme su zarađivali 150% a trenutno samo 100% 🙂 I oni uvijek koriguju cijenu da im marža bude 100%, to ti je jedini logičan odgovor.. 🙂
Predlažem da se za anlizu uzme cijena dizela ili benzina, a ne nafte. Takođe je potrebno znati da je nabavna cijena+marža manji dio maloprodajne cijene derivata, tako da postoji fiksno-varijabilni dio koji pripada državi koji je prilično stabilan (10p po litri samo za puteve, akciza je koliko znam fiksna), a PDV obuhvata i fiksne elemente cijene, naravno i akcizu. Na taj način se i postiže da veća fluktuacija cijena i kurseva valuta, na kraju ima minimalan efekat. No stoji da formiranje cijena nije transparentno kao npr. u Hrvatskoj.
pa, zar mi nemamo proizvodnju naftnih derivata? vlast je najavljivala da cemo imati nize cijene zbog te domace proizvodnje, i da ce cijene biti nize od uvoznog goriva. sta se desilo?
beeeeeeeee
Potrebno je vjerovati da su cijene niže i onda su one i zaista niže. (vidi literaturu: predizborni govori 2006)
da, rekao sam da je analiza uprostena.
ali, u ministarstvu privrede i energetike sjede ljudi koji su placeni da rade ovakve detaljne analize i da sprovode drzavnu ekonomsku politiku u najboljem interesu drzave i gradjana.
sto bi je ja dzabe pravio, neka je oni naprave, objelodane, a mi cemo komentarisati.
xa,xa,xa tačno je da sjede
Rafinerijske cijene goriva nemaju veze sa cijenom sirove nafte. A 99% domaćih pumpadžija niti zna koliko barel ima litara, niti koliko treba KM ili EUR izdvojiti za 1$.
Činjenica je da oni dobiju cijenu nafte iz, npr. Ine, ili neke MOL-ove rafinerije, uračunaju troškove transporta, carine, akcize, dodaju maržu i PDV i to je to. Zarada je, u većini slučajeva, mnogo manja od 5% po litri bilo kog derivata. E sad, i to je cca 0.10KM po litru. Nekom previše, nekom malo. Šta da se radi…
Pljačka…jer na ovu temu ne vrijedi raspravljati kada jadne građane niko ne šljivi…