ZAGREB, Dođe li ove godine do prijevremenih parlamentarnih izbora, Hrvatska je u velikom riziku ugovaranja projekata EU u procijenjenom iznosu od oko 1,7 milijardi evra, saznaje Jutarnji list iz izvora bliski Vladi RH.
Pretpostavka da bi Hrvati na prijevremene parlamentarne izbore mogli izaći već polovicom jula ili pak ujesen sve je izvjesnija, a hoće li do toga doći trebalo bi se iskristalizirati već nakon drugog kruga lokalnih izbora. Sljedeću sedmicu, nakon što se u Hrvatskom saboru predlože četiri nova ministra, postaće jasno ima li HDZ potrebnu većinu.
Ako ne uspije konfiguracija Vlade, Hrvatskoj predstoje novi izbori, koji ne bi išli u prilog jačanju ekonomije, a ponovno bi se odužile i moguće reforme koje preduzetnici zahtijevaju, piše list.
– U slučaju da se izbori dogode u srpnju, ništa bitnije se neće dogoditi za hrvatsko gospodarstvo, dok bi kasniji termin mogao biti kritičniji. Ako se izbori dogode u kasnu jesen, postoji mogućnost da se neće moći donijeti proračun i da će se ići na privremeno financiranje – objasnio je ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.
Iako analitičari ističu kako je finansijske posljedice novih izbora teško izračunati, jedan od negativnih efekata svakako je zastoj u povlačenju sredstva iz fondova EU, u čemu Hrvatska ionako kaska, piše Jutarnji.
EU stavke u državnom proračunu za 2017. su planirane u iznosu od 1,7 milijardi evra, a do kraja aprila izvršeno je 24 posto od planiranog. Do kraja godine očekuje se izvršenje još 1,13 milijarde evra. Prema podacima izvora bliskog Vladi RH, od maja do kraja 2017. trebao bi se objaviti 121 konkurs po operativnim programima u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu evra. Trenutačno isplaćena sredstva korisnicima na vrlo su niskom nivou i iznose 482 milijuna evra, odnosno 4,5 posto ukupnih sredstava.
Ukupan iznos sredstava koji je potrebno potrošiti iz fondova EU u 2017. iznosi 525 milijuna evra, u 2018. iznosi 2,14 milijarde evra te u 2019. iznosi 3,7 milijardi evra.
Objava konkursa za te fondove uslijed izvanrednih izbora mogla bi tokom 2017. i u prvom kvartalu 2018. usporiti, ističe izvor, zbog čega postoji velik rizik ugovaranja projekata EU u procijenjenom iznosu od oko 1,7 milijardi evra. Dinamika usporavanja iskazala bi se prilikom objave natječaja, pripreme projekata te ugovaranja projekata.
Tome treba dodati i multiplikativni efekt, jer su sredstva fondova EU, posebice za male i srednje preduzetnike, potrebna za povećanje konkurentnosti te razvijanje novih tehnologija i proizvoda. U konačnici to se može odraziti i na gospodarski rast jer bi, prema procjenama, u slučaju pune iskorištenosti sredstava EU Hrvatska mogla ostvariti dodatni rast BDP-a od oko 2-3 postotna boda.
Jedna od bitnih stavki je svakako i to da bi se izbori dogodili u vrijeme rješavanja krize u Agrokoru, koji za sebe veže značajan dio cjelokupne privrede i 60.000 radnih mjesta. Fena