BANJALUKA, SARAJEVO – Globalna nestašica poluprovodnih čipova mogla bi se na tržište BiH prenijeti u najnegativnijem obliku, jer, prema mišljenjima ekonomskih stručnjaka, iako je BiH dio globalnog tržišta na kraju smo proizvodnog lanca, a istovremeno nemamo ni kapital kojim se ovaj problem može prevazići.
Na svjetskom tržištu već neko vrijeme traje nestašica poluprovodnika i čipova, i to najvjerovatnije zbog prekida u radu fabrika čipova zbog pandemije kovida-19, američko-kineskog trgovinskog sukoba te suše i nestašice struje na Tajvanu.
Sve to je negativno uticalo na oko 170 grana industrije širom svijeta, a među njima i na neke od najpoznatijih evropskih proizvođača automobila kao što su FIAT, “Mercedes” te “Volkswagen”, koji su zaustavili svoju proizvodnju.
Ova nestašica utiče negativno i na proizvođače bijele tehnike, računara, ali i mobilnih telefona.
Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić je potvrdio da se ovo već negativno odražava na bh. kompanije te da se ne može precizno govoriti o tome kada bi ova kriza mogla proći.
“S obzirom na to da je automobilska industrija generator razvoja visokorazvijenih država zapadne Evrope, prije svega mislim na Njemačku, Francusku, Italiju, a dobar dio automobilske industrije je prebačen na Češku, Slovačku, pa i Poljsku, dio tih proizvodnji, odnosno komponenti za automobilsku industriju, prelazi i na BiH, zbog čega mnoga bh. preduzeća već imaju pad narudžbi”, naveo je Ćorić.
Kazao je da je nezahvalno precizirati kada bi ovaj problem mogao biti riješen.
“Mi ni ne naziremo kada bi ovaj problem mogao biti prevaziđen. Ovo se ne odnosi samo na automobilsku industriju, imamo saznanja i da će ovo dovesti do zaustavljanja i drugih segmenata proizvodnje kao što su na primjer proizvođači bijele tehnike”, rekao je Ćorić.
Istakao je da se elektronski sklopovi već naručuju za 2023. godinu, jer su svi poluprovodnici i čipovi za cijelu 2022. godinu već rezervisani.
“Mi smo dio tog globalnog tržišta, ali smo na kraju lanca i bićemo definitivno najpogođeniji, jer nemamo kapital koji može to prevazići, a radimo najmanje profitabilne poslove”, naveo je Ćorić.
Kako je istakao, u njegovoj porodičnoj kompaniji “Megamont” iz Čelinca, u kojoj se rade dijelovi za FIAT, prihodi su već pali za 30 odsto u posljednja tri mjeseca.
Okretanje ka bližim dobavljačima moguće rješenje krize
Potpedsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić kazao je da se kompanije u FBiH još nisu požalile na posljedice ovog globalnog problema, ali da je izvjesno ako nestašica potraje da će se odraziti i na bh. kompanije.
Dodao je da situaciju stalno prate, te da se narudžbe u auto-industriji ugovaraju unaprijed.
“Okretanje naših dobavljača bližim balkanskim proizvođačima može da anulira ove probleme”, rekao je Jašarspahić.
U kompaniji “Cablex” naveli su da rade za sestrinske kuće u Sloveniji, ali da već osjećaju poremećaj na tržištu.
“Mi radimo jedan mali dio auto-industrije i kablove za zadnju poziciju svjetala, te to još funkcioniše, ali strahujemo da će se tu nešto desiti u skorije vrijeme”, naveli su u ovoj kompaniji.
Dodali su da takođe rade dijelove za bijelu tehniku i to za kompaniju “Bosh”, te da su tu problemi već osjetniji.
“Vidimo da narudžbe padaju, a znamo i da njihove fabrike u Njemačkoj rade tri dana sedmično, baš zbog nestašice čipova, što se na neki način odražava i na nas”, kazali su u “Cablexu”.
Dodali su da ovaj problem zamjenjuju nekim drugim poslovima te da na taj način uspijevaju održati proizvodnju konstantnom.
Nestašica poluprovodnike utiče na sve industrije
Da nedostatak poluprovodnika i čipova utiče i na rad onih koji se ne bave proizvodnjom auto-dijelova ili komponenti za bijelu tehniku, za “Nezavisne novine” potvrdio je Hasan Sarajlija iz kompanije “Sejari” Sarajevo, koja je generalni zastupnik za “Isuzu” i “Krone” za BiH.
Kako je naveo, u ovoj kompaniji su primijetili da su rokovi za isporuku nezapamćeno dugi.
“Tako vi sada kada naručujete novo vozilo, rok za isporuku je septembar ili oktobar 2022. godine”, rekao je Sarajlija.
Dodao je da ovako duge rokove ne pamte te da je situacija bila slična jedino za vrijeme ekonomske krize 2008. godine.
“Tada su rokovi bili dugi zbog velike potražnje, a sada zbog lošeg snabdijevanja komponentama“, kazao je Sarajlija. Globalna nestašica sirovina već je uticala i na cijene automobila u svijetu, te je sada, prena analizi koju su objavili njemački mediji, za nova kola potrebno izdvojiti više novca.
“Manja ponuda automobila dovodi do rasta cijena”, rekao je Ferdinand Dudenhefer, šef Instituta “Center Automotive Research” (CAR) iz Duizburga.
Ista sudbina, po svemu sudeći, očekuje i kupce računara, pametnih telefona ili bijele tehnike. Nezavisne novine