PODGORICA – Uvođenje akcize na vino u Crnoj Gori direktno je uticalo na formiranje krajnje cijene proizvoda, jer je iznos akcize od 25 evra po hektolitru ušao u osnovicu za obračun PDV-a, a potom se na tu novu cijenu primjenjuju i trgovačke marže.
Na taj način, ukupni trošak se višestruko uvećava kroz cijeli lanac snabdijevanja, što je rezultiralo rastom maloprodajnih cijena vina u rasponu od sedam do 15 odsto, zavisno od zapremine ambalaže, kazali su nam iz “Plantaža
Za osam mjeseci ukupno je naplaćeno 1,33 miliona evra akcize na mirna vina, koja je uvedena 1. januara ove godine, kazali su “Danu iz prave carina. Akciza je naplaćena po osnovu stavljanja robe u slobodan promet (uvoz), proizvodnje u zemlji i obračuna razlike akcize za uvoznike i trgovce na veliko i malo na zalihe 1. januara 2025. Od 1. januara uvedena je akciza od 25 evra po hektolitru mirnog vina. Za male proizvođače mirnog vina akciza iznosi 12,5 evra po hektolitru mirnog vina.
Najava uvođenja akcize na vina lani nije naišla na odboravanje vinara, a posebno ne najveće državne kompanije “Plantaže, iz koje su tada ukazali da će ovaj namet imati negativan uticaj na njihovo poslovanje. Nakon devet mjeseci od uvođenja akcize, pitali smo ih kakav je uticaj ona imala na cijene, prodaju i poslovanje kompanije.
Kazali su da su kao kompanija koja decenijama nosi razvoj crnogorskog vinogradarstva i vinarstva, od početka isticali da akciza na mirna vina nije mjera koja podstiče domaću proizvodnju, već dodatno povećava fiskalni teret za proizvođače.
Zato su još u procesu donošenja odluke, ukazivali na moguće ekonomske posljedice i pozivali da se ova odluka preispita.
“Crna Gora je jedina zemlja u regionu i jedini evropski proizvođač vina koji ima obavezu plaćanja akcize na mirna vina. Ovakva praksa uobičajena je isključivo u zemljama koje, gotovo u potpunosti, uvoze vino i nemaju razvijenu sopstvenu vinogradarsku proizvodnju, dok je u vinskim zemljama EU akciza na mirna vina nula evra. Naše ukazivanje temeljilo se i na ranijem iskustvu sa akcizom na prirodne rakije, koje je pokazalo koliko ovakve mjere mogu dugoročno narušiti održivost domaće proizvodnje. Nakon uvođenja akcize, potrošnja rakija znatno je opala, a dvadeset godina kasnije ovaj segment je količinski manji za čak 85 odsto u odnosu na period prij e uvođenja akcize. Uvođenje akcize na vino direktno je uticalo na formiranje krajnje cijene proizvoda, jer je iznos akcize od 25 evra po hektolitru ušao u osnovicu za obračun PDV-a, a potom se na tu novu cijenu primjenjuju i trgovačke marže. Na taj način, ukupni trošak se višestruko uvećava kroz cijeli lanac snabdijevanja, što je rezultiralo rastom maloprodajnih cijena vina u rasponu od sedam do 15 odsto, zavisno od zapremine ambalaže“, kazali su iz Plantaža.
Istakli su da je rast cijena najizraženiji u nižoj cjenovnoj kategoriji, posebno kod litarskih vina, gdje su lideri na domaćem tržištu i gdje potrošači najbrže reaguju na promjene u cijeni.
“Cjenovna elastičnost potražnje u ovom segmentu je visoka, što znači da i relativno mali porast cijena utiče na odluke potrošača prilikom kupovine. Kombinacija više faktora, uvođenja akcize kao novog fiskalnog opterećenja, uvećanih trgovačkih marži i slabije potrošnje tokom turističke sezone, prema informacijama sa tržišta, dovela je do sporijeg prometa u ovom dijelu asortimana. Ovo potvrđuje da su naši raniji stavovi i upozorenja bila ekonomski utemeljeni”, naglasili su iz “Plantaža.
Kako su dodali, i u narednom periodu pažljivo će pratiti kretanja na tržištu i prilagođavati strategiju kako bi održali konkurentnost.
“Ukupno poslovanje teče planiranom dinamikom, sa očekivanim nastavkom pozitivnih trendova iz prethodne godine“, rekli su iz državne kompanije.
Dan