SARAJEVO – Od 1. jula ove godine u FBiH zbirna stopa doprinosa iznosit će 36 odsto, u odnosu na dosadašnjih 41,4 odsto. Ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima kojeg je na svojoj posljednjoj sjednici utvrdila Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, treba da prođe parlamentarnu proceduru i usvajanje po skraćenom postupku, a već ga je prihvatilo Ekonomsko-socijalno vijeće.
Dio šireg plana
Šta ovaj prijedlog u praksi znači? Smanjuje se stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca za tri i po indeksna poena, kao i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva indeksna poena. Ovim izmjenama smanjiće se ukupni troškovi poslodavaca vezani za doprinose koje plaćaju na plate svojih radnika. Doprinos za penziono i invalidsko osiguranje (PIO) smanjuje se sa 6 odsto na 2,5 odsto. Doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje smanjuje se sa 4 odsto na 2 odsto, dok se ukupni doprinosi na teret poslodavca smanjuju sa 10 odsto na 4,5 odsto, što je smanjenje od 5,5 procentnih poena.
Kako su pojasnili iz Vlade FBiH, izmjene su dio šireg plana donošenja sveobuhvatne fiskalne reforme koja se u našoj zemlji dugo čeka, a koju Vlada FBiH planira provesti.
Podsjećamo, krajem prošle godine Vlada FBiH donijela je odluku o povećanju neto minimalne plate sa 619 KM na 1 000 KM, što je izazvalo oštre reakcije u poslovnoj zajednici, koja smatra da je Vladina odluka bila ishitrena jer nije obuhvatila i mjeru o smanjenju enormno visokih opterećenja na platu.
Postavlja se pitanje, gdje su u zakonskim rješenjima radnici?
Oni su između dvije ključne strane – poslodavaca i države – a efekti predloženih izmjena na njih mogu biti dvosmisleni. Potencijalno, mogu očekivati više plate, ali to se nužno ne mora desiti. Naime, smanjenje doprinosa na teret poslodavaca može značiti da će poslodavci imati više prostora za povećanje neto plata radnicima. Međutim, zakon ne obavezuje poslodavce da uštede preusmjere na plate, pa to zavisi od dobre volje poslodavaca i tržišnih uslova.
Kako BiH stoji u odnosu na druge zemlje
Smanjenje doprinosa može značiti manje prihoda za fondove penzionog i zdravstvenog osiguranja, što dugoročno može uticati na stabilnost tih sistema. Međutim, već duže vrijeme u našoj zemlji vlada nezadovoljstvo zdravstvenim sistemom, za koji se smatra da ne pruža građanima uslugu na visini kvaliteta i brzine na kakvoj bi trebao, dok istovremeno u svoje kase „usisava“ enormne iznose na osnovu doprinosa.
Zaključno, za poređenje sa drugim zemljama i njihovim stopama doprinosa: Francuska oko 40–45 odsto, Njemačka oko 40 odsto, Italija oko 39 odsto, Slovenija oko 38 odsto, Hrvatska oko 36,5 odsto, Srbija oko 37,8 odsto, Crna Gora oko 36,8 odsto, Mađarska oko 33,5 odsto i Poljska oko 35 odsto.
Nakon smanjenja, FBiH i dalje ima visoku zbirnu stopu doprinosa, ali je sada bliža prosjeku regiona i nešto konkurentnija. Ipak, mnoge zemlje sa snažnijim ekonomijama imaju niže doprinose, što ukazuje na potrebu daljih reformi kako bi poslovno okruženje u BiH postalo privlačnije za investicije i zapošljavanje.
U Srpskoj situacija po privredu je nešto povoljnija, zbirna stopa doprinosa iznosi 31 odsto na bruto platu, što je značajno manje u odnosu na iznos u FBiH (do novog prijedloga o smanjenju) koji je iznosio 41,5 odsto. Forbes