NEVESINJE – Pogon Prehrambene industrije “Swisslion” u Nevesinju zatvoren je u posljednjem danu 2018. godine, a likvidaciju firme potvrdio je i Aleksandar Kojović, generalni direktor “Swissliona” za BiH, dodavši da linije sokova i rakije treba da sele u Gornji Milanovac, a kečap i majonez u Makedoniju.
“Fabrika je definitivno zatvorena, a oprema ovih dana treba da bude dislocirana u Srbiju, jer je svaki pokušaj njenog daljeg održavanja i odvijanja procesa proizvodnje u njoj propao pa je praktično proizvodila samo gubitke”, objašnjava Kojović.
Podsjetivši na prvobitne namjere Rodoljuba Draškovića, predsjednika koncerna “Swisslion”, da pomogne ovom pasivnom kraju, Kojović kaže da ovakav koncept nikako nije ni mogao funkcionisati, jer su sirovine prebacivane iz Srbije u Nevesinje pa ponovo prerađene vraćane u Srbiju, a to je bilo neisplativo, jer u Milanovcu postoje i linije i sirovina.
Veliki transportni troškovi, ali i papirologija i loši putevi koji otežavaju transport, kao i veliki problem s vodom, onemogućavali su proizvodnju koja se u Nevesinju odvijala više od četiri i po godine.
Pokušavajući da riješi problem čistoće vode, koji su tadašnje lokalne vlasti obećale riješiti vrlo brzo, Drašković je ipak u fabrici uradio sopstveni prečistač, uloživši u njega preko 200.000 maraka, pa je i ta tehnologija poskupjela cjelokupnu proizvodnju, što je takođe jedna od stavki koja je doprinijela ovakvom razvoju situacije.
“Sve ovo skupa je dosta koštalo koncern, a izostale se i obećane subvencije, tako da dobitaka nije bilo i Nevesinje je ostalo samo balast ‘Swissliona’, koji se, nažalost, riješio na ovaj način”, dodaje Kojović.
Tridesetak uposlenika ove nevesinjske fabrike je dobilo otkaz i otišlo s knjižicama na Zavod za zapošljavanje, a nekoliko njih se do daljeg vode kao uposlenici “Swissliona” i zasad će voditi računa o fabrici i opremi.
U ovoj fabrici, nažalost, nikada nije zaživio projekat korištenja domaćih resursa, čuvenog nevesinjskog krompira i domaćeg voća i povrća, koji je u početku najavljivao sam Rodoljub Drašković i koji bi bio isplativ u Nevesinju, ali ovdje ni zadrugarstvo poljoprivrednika nikada nije zaživjelo, kao ni organizovani otkup.
Nakon likvidacije fabrike, neizvjesno je šta će biti s objektima, jer su u pitanju nove građevine koje su podizane na starim pogonima “Industrije alata Trebinje”, sa 7.000 kvadrata, a izgrađeni su i novi magacinski prostori. Nezavisne novine