SARAJEVO – Federalna vlada je na sjednici 29. jula ove godine donijela Odluku o raspodjeli novčanih sredstava iz pasivnog podbilansa preduzeća i banaka. Ovom odlukom Agenciji za privatizaciju u FBiH raspoređuju se novčana sredstva u iznosu od 480.935,75 KM, ostvarena prodajom imovine iz pasivnog podbilansa privrednog društva Fabrika duvana Sarajevo d.d. Sarajevo u Republici Srbiji, koja se nalazi u Užicu, Valjevu i Beogradu.
Tačno prije godinu smo do u detalja razotkrili kako je kriminalna hobotnica pod kontrolom SDA opljačkala i prodala Fabriku duvana Sarajevo (FDS) te ugasila duvanski biznis. U međuvremenu je počela rasprodaja ogromne imovine ovog giganta širom bivše Jugoslavije. Samo u Srbiji FDS je posjedovala nekretnine u nekoliko centara, u vrijednosti oko šest miliona KM (bivša FDS se, naime, osim duvanskim bavi i pekarskim biznisom, bankarstvom te prodajom nekretnina i hotelijerstvom).
Rasprodaja nekretnina, kompanija, fondova…
Jedan od predstavnika malih dioničara pojašnjava da o prodaji imovine izvan BiH „ne zna ništa jer ih naprosto ne obavještavaju, ali da pouzdano zna da je ta imovina izuzetno vrijedna i raspoređena po cijeloj regiji“.
„Znam da ‘Badeco Adria’ sve što ima u svom vlasništvu rasprodaje. To su brojne nekretnine i udjeli u fondovima kao što su: Univerzalpromet d.d. Tuzla, UPI poslovni sistemi, DUF Šib-ar Invest d.d. Sarajevo, ZIF Bonus d.d. Sarajevo, Remontmontaža d.d. Tuzla. Zanimljivo je da je do 2019., kada je pod sumnjivim okolnostima prodao dionice, Badeco sa 24,7 posto dionica bio drugi najveći dioničar ZIF-a Bonus. ZIF Bonus ima skoro četvrtinu vlasništva (23,28 posto) u najvećoj domaćoj kompaniji iz oblasti namjenske industrije Igmanu iz Konjica. Takođe Badeco je kao vlasnik 73,2 posto dionica Vakufske banke Sarajevo i 9,13 posto dionica Privredne banke Sarajevo, prodao svoj udjel u tim bankama. Svoj udio u vlasništvu ima i u Bor banci. Osim toga, FDS je bila vlasnik i hotela na Igmanu, Vlašiću i Srebrenici, čija sudbina je zanimljiva“, svjedoči za Inforadar jedan od najvećih malih dioničara Fabrike duvana Sarajevo, koji je insistirao na anonimnosti.
Da bi se bolje razumjela ova prevara, podsjećamo da je duvanski biznis izdvojen u posebnu kompaniju FDS d.o.o. Ostali dio (poput imovine) preko FDS d.d., 2018. počinje djelovati s novim imenima firme – Badeco. Dakle, Badeco je nasljednik vlasništva u nekoliko kompanija, banaka i fondova koje je rasprodao i još uvijek rasprodaje.
Prethodno je Federalna vlada 2016. prodala svoj udio od 39,9 posto dionica u FDS austijskom CID-u, Adriatic Investments GmbH i British American Tobaccu (BAT) za 42,7 miliona KM.
Kako smo izvijestili u našoj prvoj priči (https://inforadar.ba/dossier-inforadara-kako-je-opljackana-fabrika-duhana-sarajevo/), FDS je u potpunosti preokrenuta, i umjesto da se održi ili poveća proizvodnja – ona je drastično smanjena. Od mnogobrojnih brendova danas se samo prozvodi Drina koja će uskoro, najvjerovatnije poput Aure, biti rumunski proizvod.
Današnji većinski vlasnik, CID iz Beča, ustvari je fiktivna firma sa svega nekoliko zaposlenih, koje je u ime SDA postavio direktor FDS-a Edin Mulahasanović.
Još 2013. Finansijska policija FBiH dostavila je Tužilaštvu BiH i Tužilaštvu Kantona Sarajevo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u FDS, a koji se odnosi na nezakonitosti u poslovanju direktora Edina Mulahasanovića i još šest osoba, između ostalog u vezi sa štetnim ugovorom sa Tobacco pressom. U izvještaju je naveden i Badeco kao nasljedik vlasništva u nekoliko banaka, fondova i kompanija te hotela, poput Hotela Aura u Srebrenici. Prije 12 godina, tačnije 2009., FDS je kupila upravnu zgradu bivšeg Energoinvesta u centru Srebrenice. Tada je najavljeno da će biti izgrađen hotel sa četiri zvjezdice, sa 70 apartmana i soba, te da je vrijednost ovog objekta 10 miliona KM. Lično je to najavio i tadašnji zamjenik predjednika SDA Bakir Izetbegović.
U (ne)izgradnju je FDS zaista uložila oko 10 miliona KM, a hotel je, prema najavama, trebao biti otvoren najprije 2011., pa onda 2013., te na kraju 2016. godine. Do danas nije ni završen ni otvoren. Ovaj hotel je često bio tema i u Parlamentu Federacije, međutim za gubitak novca niko nikad nije odgovarao, iako je odmah na početku ustanovljeno da je odabran krivi izvođač radova.
Kako su ugovoreni već izvedeni radovi
Prvi ugovor je potpisan s firmom Tehno Srebrenica, koja je dobila čak i avans u iznosu 450.000 KM (isplaćen u tri faze od februara do maja 2009.). Nakon toga FDS jednostrano raskida ugovor sa ovom firmom, bez zahtjeva za povrat avansa. Prethodno su nadzorni organi upozorili FDS da Tehno Srebrenica ne izvodi radove prema projektnoj dokumentaciji te da kao izvođač nisu ispoštovali odredbe ugovora u smislu da nisu osigurali sigurnost objekata i lica na gradilištu, mjerenja i geodetska osmatranja u toku građenja, te da firma nije posjedovala materijalne, kadrovske i finansijske mogućnosti za nastavak radova.
Novi ugovor dodijeljen je firmi Meister iz Živinica. Direktor firme Meister Dževad Mahmutović, inače i član Predsjedništva SDA, u isto vrijeme bio je i član NO Fabrike duvana Sarajevo, što je bio školski sukob interesa.
Mahmutović je bio i savjetnik Bakira Izetbrgovića dok je obavljao dužnost člana Predsjedništva BiH. Ugovor je zaključen 25. decembra 2009., a ukupna vrijednost radova iznosila je oko 994.000 KM. Tako je Mulahasanović ponovo ugovorio već izvedene radove, čime je nanesena dodatna šteta dioničarima FDS-a u iznosu oko 74.000 KM.
Finansijska policija FBiH 2013. godine, kao i u slučaju Tobacco pressa, dostavila je Izvještaj Tužilaštvu BiH i Tužilaštvu KS o počinjenom krivičnom djelu nezakonitog poslovanja u FDS a u vezi sa ulaganjem u Hotel Aura.
„Kontrolisane su i nabavke, posebno kupovina firmi ili nekretnina od privatnih preduzeća, kao i ostala investiciona ulaganja tada značajne akumulacije FDS. O svim tim nadzorima, inspektori Finansijske policije su sačinili obimne izvještaje sa obimnom dokumentacijom koja potvrđuje osnove sumnje u izvršenje brojnih krivičnih djela od tadašnjeg menadžmenta FDS. Ja sam imao priliku pregledati nekoliko takvih izvještaja poslatih tužilastvima. Na primjercima u koje sam imao uvid bili su pečati koji su potvrđivali da su ti izvještaji dostavljani Tužilastvu BiH, odakle su proslijeđeni Tužilastvu KS. Posebno je obrađena investicija u hotel u Srebrenici, u koji je uloženo oko 20 miliona KM, a do danas nije završen. U izvještaju je navedeno više od 900 dokumenata koje potvrđuju kriminal pri realizaciji te investicije. Interesantno je da su neki poslovi oko te investicije ugovarani i plaćani dva puta“, kaže za Inforadar jedan od dioničara FDS Halil Čengić.
U Tužilaštvu BiH nikada ovu prijavu nisu izvadili iz ladice, a naša su pitanja, koja smo im poslali u dva navrata u prethodna tri mjeseca – ignorisali. U smeću je završila i prijava Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Inforadaru je to potvrdio još prije godinu glavni inspektor Federalne policije:
„U vezi sa kontrolom poslovanja FDS i statusom Izvještaja o o počinjenom krivičnom djelu i počiniocima koje je Finansijska policija dostavila Tužilaštvu BiH 28. maja 2013., možemo vas informisati o slijedećem: Dopisom Tužilaštva BiH od 28. marta 2014. godine obaviješteni smo da je Izvještaj sa prilozima dana 18. septembra 2013. proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo kao stvarnom i mjesno nadležnom tužilaštvu na dalji postupak. Kantonalno tužilaštvo je 20. decembra 2018. donijelo odluku da se istraga neće provoditi, na koju je Finansijska policija blagovremeno uložila pritužbu. Kantonalno tužilaštvo je dana 29. aprila 2019. potvrdilo Naredbu da se istraga neće provoditi…”
Zašto je Vlada FBiHprije prodaje FDS-a iz bilansa kompanije izuzela njene veoma vrijedne udjele u drugim kompanijama koji vrijede više stotina miliona KM? Podsjećamo, FDS je većinski upravljala Vakufskom bankom, imala udjele u Privrednoj banci Sarajevo i BOR banci.
Takođe, u vlasništvuFDS-a su bili i udjeli u Društvu za upravljanje fondovima (DUF) Market Investment Group, u DUF-u Šib Ar Invest, kao i ZIF-u Bonus. FDS je upravljala i trgovačkim preduzećima Univerzalpromet iz Tuzle i Tobacco Press iz Mostara, a ima udjele u brojnim drugim preduzećima poput UPI-a i UNITIC-a, čiji neboderi u Sarajevu vrijede stotine miliona KM, te hotelima na Igmanu, Vlašiću i Srebrenici. Uprkos tome, Vlada FBiH je ovu profitabilnu firmu prodala za manje od 50 miliona KM.
U Tužilaštvima žmire na kriminal u FDS
Na zahtjev nekoliko dioničara, među njima i Halila Čengića, Tužilaštvo KS je pokrenulo istragu, privelo uposlenike i direktora AV brokerske kuće, koja je u ime FDS prodavala dionice, kao i neke učesnike u tom kriminalnom mešetarenju, ali niko nikad nije procesuiran.
„Premijer Novalić je sam učestvovao u stvaranju uslova za jeftinu prodaju Vladinih dionica izjavama kako oni, eto, ‘fataju FDS u slobodnom padu’. U takvom okruženju premijer je odredio cijenu od 83,5 KM po dionici i skoro 40% dionica FDS prodao za oko 42 miliona. Koliko je to bilo ‘fatanje u slobodnom padu’ pokazuje činjenica da već nekoliko godina isti kupac, za koga se zapravo i ne zna ko je, iste dionice plaća po više od tri puta većoj cijeni. Samo ovog puta i javno parama FDS. Između ostalih i parama iz neraspoređene dobiti FDS koja je tada iskazivana u iznosu od 50 miliona. Premijer i direktor su to opovrgavali tvrdnjom da je to samo računovodstveni termin. Ovakvom prodajom, po Novalićevoj cijeni, Vlada je oštećena za oko 90 milona, a za nešto manji iznos oštećeni su i mali dioničari koji su imali dionica skoro kao Vlada. Nažalost, niti jedan organ nije se nikada bavio ovom prodajom, kao što se uostalom nije bavio nijednim dijelom kriminala menadžmenta FDS, koji je opširno dokumentovan u izvještajima Finansijske policije“, pojašnjava Čengić.
Kaže kako glavna kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija, kao i njena prethodnica Dalida Burzić, nisu ništa nisu uradile po pitanju precesuiranja kriminala počinjenog u FDS.
„Pred sobom su imale čak 900 stranica dokaznog materijala. Ni sad nije kasno za procesuiranje onih koji su učestvovali u kriminalnom uništavanju FDS-a. Danas su glavni proizvodi FDS-a pekarski proizvodi, jer je krajem 2018. FDS preuzeo lanac pekara Aspek i pretvorio je u novu firmu Fine Food d.o.o. Kupljena je od privatnog vlasnika, kako je Mulahasanović navikao u dugogodinjem mandatu“, na kraju dodaje Čengić.
O prodatoj imovini u bescijenje pokušali smo razgovarati sa svim akterima koji su uključeni u ovaj korupcijski „proces“; od Tužilaštava BiH i KS odgovore nismo dobili, dok je čovjek zadužen za odobrenja za medijske istupe u Finansijskoj policiji FBiH „na godišnjem odmoru“.
Mali dioničari čekaju cijenu dionice koju, zasad, novi vlasnici neće ponuditi, dobijajući na vremenu i u vlastitom novčaniku. Naš izvor tvrdi da su skoro svakodnevno, u vrijeme prodaje Fabrike, u FDS kod direktora Mulahasanovića boravili tadašnji generalni sekretar SDA Amir Zukić i visoki zvaničnik ove stranke Asim Sarajlić, inače, kako sam sebe voli nazivati – Izetbegovićeva desna ruka.
Nakon naše prve priče, tek da bi se zamaglile velike koruptivne radnje, Opštinski sud u Sarajevu presudio je da su direktor FDS Edin Mulahasanović i Hasan Nurkić, direktora firme Agrokontrola iz Orašja, krivi za zloupotrebu položaja ili ovlasti. Osuđeni su na kaznu zatvora od šest mjeseci, uslovno, i novčanu kaznu. Kazna zatvora se neće izvršiti ukoliko optuženi u roku od dvije godine ne počine novo krivično djelo.
Optuženi Mulahasanović se tereti da je sa Nurkićem, vlasnikom privatne firme Agrokontrola, od kraja 2008. do 2013. zaključio ugovor o skladištenju duhana, iako je Nurkić u to vrijeme bio član NO i Odbora za reviziju FDS-a, te mu je tako omogućio finansijsku dobit.Inforadar