BANJALUKA, Iako je nakon usvajanja Zakona o zaštiti na radu ostavljen prelazni rok od godinu dana da poslodavci donesu Akt o procjeni rizika, ništa nije urađeno na pripremi i edukaciji kako poslodavaca, tako i ovlaštenih organizacija, pa je iz tih razloga ostalo niz problema koji se sada odražavaju na stanje zaštite na radu, rekao je Srni glavni republički inspektor rada Čedo Risović.
“Ovlaštene organizacije za poslove zaštite na radu sa dosta formalizma su pristupile izradi Akta o procjeni rizika, a vjerovatno iz razloga zauzimanja što većeg broja poslodavaca, te su mnogi poslodavci shvatili da je to još jedan namet od države i mnogi su završili u fiokama”, rekao je Risović.
Glavni republički inspektor rada dodaje da je poslodavac dužan da organizuje poslove zaštite na radu uz mogućnost da ih povjeri nekome od svojih radnika ili da angažuje ovlaštenu organizaciju koja ima licencu.
“Obzirom na uslove da radnik mora da ima najmanje višu školsku spremu tehničkog smjera i odgovarajuću licencu, mnogi poslodavci su se odlučili za ovlaštene organizacije, tako da se u stvarnosti desilo da pojedine ovlaštene kuće sklope ugovore sa velikim brojem poslodavaca koje nisu u mogućnosti obići skoro pa ni jednom godišnje, a samim tim ni da kvalitetno vode poslove zaštite na radu”, istakao je Risović.
On je naglasio da je Republička inspekcija rada, u skladu sa svojim kapacitetima, maksimalno angažovana na terenu i u svakodnevnom inspekcijskom nadzoru kontroliše da li se poslodavci pridržavaju zakonom propisanih obaveza.
Inspekcija rada trenutno ima 35 inspektora koji inspekcijskim nadzorom pokrivaju cijelu Republiku Srpsku, odnosno na desetine hiljada privrednih subjekata. Godišnje inspektori rada u prosjeku izvrše oko 6.700 kontrola u svim oblastima nadzora, kao što su radni odnosi i zapošljavanje, te zaštita na radu.
“Oko 30 odsto izvršenih kontrola, odnosno jedna trećina, su vanredne kontrole koje inspektori vrše na osnovu predstavki fizičkih i pravnih lica koja se obraćaju inspekciji po raznim osnovama, a najviše iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja.
Na osnovu tih inicijativa inspektori trećinu godišnjeg radnog vremena provedu rješavajući po pojedinačnim zahtjevima, što smanjuje vrijeme koje im je na raspolaganju za preventivne kontrole poslodavaca”, rekao je Risović.
Prema njegovim riječima, za šest mjeseci ove godine u oblasti zaštite na radu inspekcija je izvršila 862 kontrole i u 376 slučajeva utvrđene su nepravilnosti.
“Subjektima kontrole je u cilju otklanjanja nepravilnosti izrečeno 348 upravnih mjera. Zbog počinjenih prekršaja izdata su 62 prekršajna naloga u vrijednosti od 86.490 KM i podneseno 10 zahtjeva za pokretanje prekršajnig postupka“, dodao je Risović.
Prema njegovim riječima, u 2012. godini u oblasti zaštite na radu izvršeno je 1.787 kontrola, u kojima su inspektori u 777 slučajeva utvrdili nepravilnosti, a subjektima kontrole je u cilju otklanjanja nepravilnosti izrečeno 726 upravnih mjera.
Zbog počinjenih prekršaja izdato je 168 prekršajnih naloga u vrijednosti od 209.880 KM i podneseno 18 zahtjeva za pokretanje prekršajnig postupka.
“Kao što se može vidjeti iz strukture preduzetih mjera, inspektori sve slučajeve u kojima utvrde nepravilnosti sankcionišu i nalažu otklanjanje propusta, te izriču i prekršajne mjere, ali poslodavci i dalje nedovoljno pažnje posvećuju preventivi”, kaže Risović.
Razlozi zbog kojih dolazi do povreda na radu najčešće se odnose na propuste u pogledu organizacije i provođenja mjera zaštite na radu, primjenu preventivnih mjera, osposobljenost radnika, te na propuste u pridržavanju i provođenju tehničkih normi zaštite na radu.
Zakon o zaštiti na radu propisuje kazne od 1.000 KM do 15.000 KM za pravno lice, a za odgovorno licu u pravnom licu od 150 KM do 1.500 KM, a glavni republički inspektor rada ističe da u skladu sa svojim ovlaštenjima inspektori mogu izreći samo najnižu zakonom definisanu kaznu. (Srna)