BANJALUKA – Nepravilnosti u bodovanju kandidata, netransparentne procedure, pristrasno bodovanje intervjua i favorizovanje kandidata samo su neke od blizu 180 primjedbi koje je Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine zaprimio od građana koji su se žalili na zapošljavanje u javnom sektoru u BiH.
Problemi i kod zapošljavanja u školama
„Institucija Ombudsmena svake godine ima i veći priliv žalbi u periodu zapošljavanja u osnovnim i srednjim školama kada zaprima žalbe koje ukazuju na nepravilnosti u bodovanju prema pravnilnicima za prijem osoblja u školama, a u skladu sa propisanim kriterijima“, istakli su u Ombudsmanu u izjavi za CAPITAL.
Prema njihovim riječima, od početka ove godine, pristiglo im je 179 žalbi koje se tiču radnih odnosa.
„To podrazumijeva žalbe koje ukazuju na kršenje prava radnika, na pitanje napredovanja u radnoj organizaciji, uskraćivanje prava radnika iz radno-pravnog odnosa, žalbe radi otkaza ugovora o radu, kao i žalbe kojima se ukazuje na navodne nepravilnosti u konkursnim procedurama“, istaknuto je u Ombudsmanu.
Najviše prijava za zapošljavanje u državnoj upravi
Slično iskustvo imaju i u organizaciji “Transparency international”, te kako za CAPITAL navodi saradnik za pravne poslove u toj organizaciji Damjan Ožegović Centar za pružanje besplatne pravne pomoći građanima u borbi protiv korupcije Transparency International-a najveći broj prijava zaprima upravo u oblasti državne uprave.
“Većina prijava odnosi se na neregularnosti pri zapošljavanju i to na svim nivoima vlasti, na prijem zaposlenika u javna preduzeća i ustanove, te na nepostupanje inspekcijskih organa po predstavkama građana”, kazao je Ožegović.
Kako dodaje, ono što je zabrinjavajuće je što u većini slučajeva intervju sa kandidatima presuđuje pri zapošljavanju, često bez jasnih kriterijuma i procedura.
Odlučivanje se, pojašnjava Ožegović, svodi na ličnu procjenu članova komisija, pa nije rijetkost da za isti odgovor jedan član komisije daje maksimalan broj bodova, a drugi minimalan.
Javni konkursi obesmišljeni
“Dodatni problem predstavlja način formiranja konkursnih komisija. U većem dijelu javnog sektora, o načinu izbora komisije za zapošljavanje, transparentnosti procesa, kompetencijama i nezavisnosti komisije, najčešće odlučuje rukovodilac koji zapošljava, pa je time institut javnog konkursa obesmišljen”, upozorava Ožegović.
Kao rješenje ovih važnih problema navodi da bi se procedure zapošljavanja trebale sistemski regulisati kroz cjelokupno zakonodavstvo koje uređuje ovu oblast, kako bi se osiguralo zapošljavanje najkvalitetnijih kadrova.
U prvom redu bi se, dodaje, morala obezbijediti obaveznost raspisivanja javnih konkursa na svim nivoima za sve vrste javnih zapošljavanja, zatim preciziranja kriterijuma za izbor članova konkursnih komisija, te detaljnog određivanja načina bodovanja.
“Imenovanja i zapošljavanja bi se morala zasnivati na principima transparentnosti, meritornosti i odgovornosti, a ne stranačke ili druge vrste podobnosti”, zaključio je Ožegović.
CAPITAL: Bojana Ninković