NOVI SAD, U Srbiji je do danas pšenicom zasijano svega 320 000 hektara, što je najmanje u ovom periodu od kada se ta žitarica sije na većim sjetvenim površinama, tvrde stručnjaci s novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
I, mada su rokovi prošli, oni ratarima ipak preporučuju, da iskoriste trenutno lijepo vrijeme i nastave jesenju sjetvu pšenice, kako bi se uz prelazne zalihe obezbijedile dovoljne količine te žitarice za domaće potrebe do avgusta, 2011. godine.
Stručnjaci uvjeravaju ratare da sjetva pšenice više nije rizična ni u drugoj polovini novembra zbog globalnog zagrijavanja planete, koje je pomjerilo sjetvene rokove i uslovilo da je vegetacija sad mnogo duža, tako da biljka spremno ulazi u zimski period.
Stručnjaci Instituta naime smatraju, da bi zasijanih 400 000 hektara uz rekordne prinose obezbijedilo količine pšenice, koje su Srbiji potrebne u naredne dvije godine.
Prema mišljenju stručnjaka Instituta, pojačana sjetva pšenice u ovom periodu sigurno će se isplatiti ratarima, jer je na svjetskim berzama pšenica sve skuplja.
Istovremeno, ekonomska kriza uticala je da se u zemljama okruženja posije znatno manje pšenice nego obično, tako da se i s te strane očekuje rast njene cijene.
Kao što je poznato, očekivanja su bila da će se u Srbiji ove jeseni zasijati pšenicom oko 500.000 hektara.
