BEOGRAD, Biti vlasnik zapuštenog poljoprivrednog zemljišta skoro svuda u svijetu je luksuz, a uskoro će tako biti i u Srbiji.
Ministarstvo finansija razmišlja o izmjenama poreza na imovinu kojim bi visokim stopama “kažnjavalo“ nekorišćenje oranica i građevinskih parcela.
Kada bi se to primjenjivalo i na državu, mogla bi se nadati paprenim uplatnicama.
Srbija, prema evidenciji Republičkog geodetskog zavoda, ima 884.046 hektara poljoprivrednog zemljišta. Od toga, u zakup izdaje oko 450.000 hektara obradivih površina. Od preostalih 430.000 hektara dio se ne koristi.
Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede, oko 50.000 hektara. Ali država ovaj porez ne plaća.
“Država nije poreski obveznik u smislu plaćanja poreza na imovinu, ali je obveznik svih drugih obaveza”,objašnjavaju u ovom Ministarstvu.
Ne obrađuje se uglavnom zemljište lošijeg kvaliteta i to u područjima gdje su napuštena sela. Najviše na jugoistoku Srbije, i dijelovima centralne i južne Srbije. U onim područjima gdje je poljoprivredno zemljište kvalitetno i gdje živi veći broj poljoprivrednika prosječno se od četiri do pet poljoprivrednika nadmeće da dobije u zakup državno zemljište.
Kako Novosti saznaju skoro šest godina, od 2007. kada je država počela da vodi evidenciju o izdatim parcelama, pa do 28. septembra ove godine, od zakupa poljoprivrednog zemljišta ostvaren je prihod od 19.048.730.000 dinara.
Svaka lokalna samouprava ima godišnji program izdavanja obradivih parcela u državnoj svojini, koji mora da dobije „zeleno svjetlo“ Ministarstva poljoprivrede.
Od ukupnog prihoda ostarenog u posljednjih šest godina od iznajmljivanja obradivog zemljišta, u republičku kasu otišlo je 5.859.020.000 dinara, AP Vojvodina je dobila 5.570.114.000, gradovi 1.842.800.000, dok je opštinama pripalo 5.776.798.000 dinara.
“Smatram da će pomoći da se svaki centimetar poljoprivrednog zemljišta obrađuje, na šta upozoravamo godinama. nema potrebe praviti razliku između privatnog, zadružnog, državnog ili bilo kojeg zemljišta. Niko nema prava da drži neobrađeno zemljište. To je prirodni resurs za koji postoji veliko interesovanje poljoprivrednih proizvođača, kompanija i svih onih koji se bave obradom poljoprivrednog zemljišta”, kaže za Novosti predsjednik MK grupe Miodrag Kostić.
Najveće parcele državnog poljoprivrednog zemljišta su na prostoru 17 beogradskih opština. Kada se sve sabere, u prestonici je čak 40.000 hekatara državnih oranica.
“Razlikuju se procjene o tome koliko se oranica u Srbiji ne obrađuje, a kreću se od 400.000 do 600.000 hekatara”, kažu u Privrednoj komori Srbije. Većina je, ipak, u privatnom posjedu. Najveći dio se nalazi u pograničnim područjima, ali i u selima koja izumiru.
Od 4.600 sela u Srbiji, oko 700 će nestati već za deset do 15 godina. U njima je 140.000 kuća u kojima niko ne živi i 50.000 brazda koje niko ne obrađuje.
Prodaja da sačeka
Nedavno pokrenuta inicijativa da država proda poljoprivredno zemljište, ipak, „ne pije vodu“.” Država ne može da donese odluku o prodaji poljoprivrednog zemljišta dok ne uradi četiri stvari.”Prvo mora da se završi popis, da bismo znali šta sve u poljoprivredi imamo, zatim da se donese zakon o zadrugama, koji bi regulisao povraćaj zemlje zemljoradnicima i zadrugama. Takođe, mora da se sprovede Zakon o restituciji i izmijeni Zakon o poljoprivrednom zemljištu. I na kraju, treba sačekati da cijena zemljišta poraste”, kaže Milan Prostran, savjetnik u PKS-u. Novosti