BEOGRAD, Agencija za privatizaciju Srbije obustavila je, u skladu sa zakonima, postupak privatizacije prodajom kapitala RTV Vranja i predvidjela nastavak privatizacije prenosom kapitala zaposlenima bez naknade, saopšteno je juče iz te agencije.
Ministarstvo kulture i informisanja zatražilo je ranije juče od Agencije za privatizaciju da, bez odlaganja, preispita svoju odluku o privatizaciji Javnog preduzeća RTV Vranje, koju smatra neutemeljenom i pravno neodrživom.
S obzirom da javni poziv za prodaju RTV Vranje nije objavljen u naznačenom roku, Ministarstvo kulture i informisanja ne vidi nijedan razlog zašto bi se ignorisao Zakon o javnom informisanju i medijima i time zaposlenima u RTV Vranje uskratila zakonom garantovana prava.
Ministarstvo kulture i informisanja saopštilo je da su sloboda medija i zaštita prava novinara i zaposlenih u medijima temeljni principi na kojima počiva novo medijsko zakonodavstvo, donijeto u skladu sa standardima Evropske unije i načelom vladavine prava u sferi medija.
Postupak privatizacije prodajom kapitala RTV Vranje je obustavljen jer se nisu stekli uslovi za objavljivanje javnog poziva za prodaju kapitala tog preduzeća, navodi se u saopštenju i podsjeća da je Zakonom o javnom informisanju i medijima propisano da će se mediji u vlasništvu države privatizovati u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji.
Iz Agencije su saopštili da je Zakonom o privatizaciji uređen prenos kapitala bez naknade zaposlenima i predviđen i zakonski limit do koga zaposleni mogu da učestvuju u besplatnom sticanju kapitala, odnosno da se pravo na sticanje akcija bez naknade može ostvariti najviše za 35 godina provedenih u radnom odnosu u subjektu privatizacije.
Predviđeno je i da zaposleni imaju pravo na sticanje akcija bez naknade čija je ukupna nominalna vrijednost 200 evra za svaku punu godinu u radnom odnosu.
Ukoliko je vrijednost kapitala za sticanje akcija bez naknade manja od ukupne nominalne vrijednosti akcija koje zaposleni stiču bez naknade, zaposleni stiču pravo na manji broj akcija, srazmerno odnosu tih vrijednosti. Preostali kapital, koji ne bude raspoređen zaposlenima, prenosi se Akcionarskom fondu.
Agencija za privatizaciju je uskladu sa tim, u svemu postupila saglasno odredbama Zakona o privatizaciji, a na čiju dosljednu primjenu upućuju odredbe Zakona o javnom informisanju i medijima, te ukoliko se htjelo drugačije postupanje od odredbi Zakona o privatizaciji, to je moralo biti precizirano Zakonom o javnom informisanju i medijima, što u konkretnom slučaju, nije učinjeno.
Pored činjenice da je ovaj princip raspodjele kapitala bez naknade primjenjem u svim do sada prenosima kapitala zaposlenima bez naknade, on je takođe primjenjen i u postupku prenosa kapitala bez naknade u velikim državnim sistemima (NIS, Aerodrom “Nikola Tesla“, Telekom).
Drugačije postupanje Agencije za privatizaciju, kako se ističe, dovelo bi do odstupanja od ustavnog načela ravnoporavnosti, odnosno postavilo bi se pitanje svih do sada izvršenih raspodjela kapitala bez naknade, što bi imalo negativne posljedice i negativne reakcije drugih učesnika u raspodjeli kapitala bez naknade, u dosadašnjim postupcima privatizacije i svojinske transformacije.
Agencija navodi i da ukoliko bi se čitav kapital izdavača medija, izražen u akcijama ili udjelima, prenio zaposlenima bez naknade, moglo bi se desiti da jedan zaposleni, koji ispunjava uslove za sticanje akcija bez naknade kod izdavača medija (sa na primjer ostvarene dvije godine radnog staža), stekne čitav kapital izdavača medija.
Agencija za privatizaciju napominje i da je na ovaj način država izašla iz medija, odnosno da prenosom preostalog dijela kapitala Akcionarskom fondu, kapital medija ne ostaje u vlasništvu države, već se time uvećava fond namijenjen za besplatni prenos kapitala građanima Srbije, zbog čega je Akcionarski fond i osnovan. Tanjug
