SARAJEVO, U Federaciji BiH ostvareni su mali ili nikakvi pomaci u korporativnom upravljanju u odnosu na prethodnu godinu. Ovo su rezultati istraživanja, koje je nedavno proveo LOK Institut za organizaciju i ekonomiku Sarajevo u saradnji s IFC-om i Sarajevskom berzom (SASE).
Istraživanje je provedeno među 73 dionička društva, a što je ekvivalentno 60 posto ukupne tržišne kapitalizacije SASE.
“I ovo istraživanje je pokazalo da dionička društva u FBiH primjenjuju uglavnom osnovne principe korporativnog upravljanja, i da nije postignut značajan napredak u odnosu na prošlu godinu. Naime, poređenje rezultata je pokazalo da postoje samo neznatne promjene, te da je postupanje po Kodeksu korporativnog upravljanja SASE, usvojenom početkom 2009, beznačajno. Ovo se može povezati s nerazumijevanjem konkretnih principa korporativnog upravljanja u postprivatizacijskim društvima i zanemarivanjem značaja dobrih korporativnih praksi”, kaže Ensad Karić, direktor LOK Instituta.
I ove godine u društvima koja su učestovala u istraživanju upravu najčešće čini jedno lice, dok su nadzorni odbori uglavnom tročlani.
“Iako bi prilikom određivanja članova nadzornog odbora trebalo da se rukovode konkretnim potrebama društva, praksa je da se preferira minimalan broj članova, jer prevladava mišljenje da nadzorni odbor čini dodatne troškove društvu”, kaže Karić.
Kada je riječ o strukturi nadzornog odbora primjetno je da prevladavaju lica koja su dioničari ili uposlenici kompanije vlasnika (27 posto) i dioničari same kompanije (25 posto).
“U odnosu na lanjsko istraživanje značajan je pad zastupljenosti nezavisnih članova, koji je prošle godine iznosio 28 posto, dok je u ovogodišnjem istraživanju spao na 17 posto”, ističe Karić.
Dodaje da je istraživanje pokazalo kako većina kompanija nije prepoznala značaj obuke članova nadzornih odbora, pa je čak 67 posto društava odgovorilo da članovi ovog tijela nisu imali obuku iz oblasti korporativnog upravljanja. Takođe, u više od 60 posto kompanija nadzorni odbor nije izradio ocjenu svog rada, iako se preporučuje da godišnje procjenjuje svoj učinak, te da se to prikaže i u završnom izvještaju o poslovanju.
O nerazvijenosti korporativnog upravljanja, napominje Karić, svjedoči i činjenica da samo 16 društva od ispitanih 73 ima usvojene vlastite principe korporativnog upravljanja.
Praksa relativno malog broja kompanija koje isplaćuju dividendu se nastavlja i u 2009. godini, što pokazuje podatak da je od 73 ispitana društva dividenda u posljednje tri godine isplaćena tek u 20 kompanija.
Slično rezultatima prethodnog istraživanja, trećina ispitanih kompanija nema svoju internet stranicu.
Karić kosntatuje da postoji mnogo prostora za unapređenje korporativnog upravljanja, a što bi trebalo da prati i odgovarajuća edukacija u ovom domenu, te aktivnije uključivanje konsultanata u poslovanje preduzeća. Nezavisne novine
Zanemareni korporativni standardi
