ZAGREB, U Hrvatskoj od danas na snagu stupaju nova pravila u fiskalizaciji, koja se širi i na tzv. paušaliste, uglavnom zanatlije, ali i u sistemu javne nabavke, u kojem obvavezna postaje primjena kriterija ekonomski najpovoljnije cijene pri odabiru najbolje ponude.
Približno 15.000 dosadašnjih »malih obveznika fiskalizacije« ili tzv. paušalisti po osnovi samostalne djelatnosti od danas /1.jula/ će biti obavezni izdavati račune putem elektronskih naplatnih uređaja, a riječ je uglavnom o zanatlijama, poput kozmetičara, frizera, obućara i sl.
Oni su do sada mogli provoditi fiskalizaciju putem uvezane knjige računa, ali sada će putem uspostavljene internet veze biti dužni svaki račun, koji se naplaćuje sredstvima koja se prema Zakonu smatraju gotovinom, dostaviti Poreskoj upravi na ovjeru.
Uvezana knjiga računa, koja se ovjerava u Poreskoj upravi, moći će se koristiti i nakon 1. jula, ali samo u slučaju kvara naplatnog uređaja ili nemogućnosti uspostave internet veze s Poreskom upravom.
Sa zadnjim danom juna ističe i prijelazni period u kojem su se javni nabavljači morali prilagoditi primjeni kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u postupcima javne nabavke.
Nove odredbe o javnoj nabavci na snazi su od početka ove godine, od kada je trajao prijelazni period u kojem su se nabavljači trebali pripremiti da taj kriterij uravnoteženja cijene s drugim kriterijima, uključujući i kvalitetu, postane obavezan.
Cijena može imati do 90 odsto ‘težine’ prilikom odabira najpovoljnije ponude, a jedan od kriterija kvalitete predviđen zakonom je i tzv. kratki lanac obezbjeđivanja za prehrambene proizvode.
Novi zakon koji uređuje oblast javne nabavke predviđa i da, tenderska dokumentacija, posebno za velike nabavke, mora biti ‘stavljena’ u proces javnog savjetovanja tokom kojeg zainteresirane strane, preduzetnici koji se žele javiti na konkurs, mogu davati svoje primjedbe i sugestije na dokumentaciju.
Takođe, uvedena je i Eropska jedinstvena dokumentacije o nabavki, odnosno obrazac kojim će ponuđač dati izjavu da udovoljava svim traženim uslovima, a tek će ponuđač koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze.
Pritom se zakonom predviđa da se u roku od godine dana objedine svi registri koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici do sada morali prikupljati kao dokaz za učestvovanje na pojedinom tenderu.
Iz Ministarstva privrede su više puta u procesu donošenja zakona, koji je Saboru usvojio krajem prošle godine, isticali kako se kao krajnji rezultat očekuju manji troškovi za državu za nabavu roba i usluga kroz javnu nabavku te značajno smanjivanje opterećenja i troškova privredi.
Prema računicama Ministarstva, primjenom novog zakona doći će do smanjivanja troškova za privredu od približno 42 miliona kuna. Efekte na smanjenje troška javne nabavke za naručitelje je teško procijeniti, ali tržište je vrijedno 40 milijardi kuna, pa se vjeruje da će biti značajne. Hina