BANJALUKA, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH imalo je ključnu ulogu u izradi Prijedloga zakona o sistemu državne pomoći u BiH, ali ono ne može uticati i na to da li će, kada i u kakvoj konačnoj verziji biti donesen, jer to zavisi isključivo od Parlamentarne skupštine BiH, izjavio je resorni ministar Mladen Zirojević.
Podsjetivši da je ovo zakonsko rješenje obaveza koja proističe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i jedan od uslova za aplikaciju za članstvo BiH u EU, Zirojević je rekao da Prijedlog koji je usvojio Savjet ministara BiH predstavlja kompromisno i prihvatljivo rješenje za sve, ali i da saglasnost o tome još nije postignuta, jer nije riješeno pitanje finansiranja Savjeta za državnu pomoć.
“Federacija BiH /FBiH/ predlaže da se ovo tijelo finansira iz budžeta institucija BiH, a Republika Srpska /RS/ iz budžeta institucija BiH i entiteta u jednakim dijelovima, po trećinu. Lično podržavam stav Vlade RS kao prihvatljivo rješenje, koje se pokazalo uspješnim i u načinu finansiranja i funkcionisanja Fiskalnog savjeta BiH”, rekao je Zirojević .
Govoreći o ekonomskoj saradnji BiH i Ruske Federacije, te njenim rezultatima, Zirojević je podsjetio da je Ruska Federacija od maja 1994. godine do kraja juna 2010. godine registrovala strana ulaganja u BiH u vrijednosti od 392,56 miliona KM, što predstavlja 5,16 odsto od ukupno registrovanih stranih ulaganja u BiH u tom periodu, koja su iznosila 7,61 milijardu KM.
“Rusija se po veličini ulaganja u BiH nalazi na sedmom mjestu od 92 zemlje ulagača u BiH. U BiH je prisutan veliki broj ruskih kompanija u oblasti proizvodnje, trgovine, bankarstva i usluga koje uspješno posluju i koje su iskazale interes za dalja ulaganja i proširenje svog poslovanja”, napomenuo je Zirojević.
Govoreći o efektima provođenja CEFTA sporazuma, Zirojević je naveo da je BiH sa zemljama CEFTA povećala trgovinsku razmjenu za prvih devet mjeseci 2011. godine za 10,73 odsto, pri čemu je izvoz veći za 278,23 miliona KM ili 14,66 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz povećan za 212,48 miliona KM ili za osam odsto.
“Moglo bi se reći da je osnovna prepreka rasta izvoza neusklađenost zakonodavstva BiH sa evropskom legislativom. Sve potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU imaju obavezu da usklade svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i u onoj mjeri u kojoj BiH bude zaostajala za ostalim zemljama Zapadnog Balkana utoliko će te prepreke biti izraženije”, ocijenio je Zirojević. Srna
