BEOGRAD, Vlada Srbije priprema paket izmjena i dopuna zakona o bankama da bi u slučaju proglašenja sistemske krize država spriječila da stradaju poreski obveznici.
Antikrizne intervencije biće omogućene izmjenama i dopunama Zakona o bankama, stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje, Zakona o osiguranju depozita, o Agenciji za osiguranje depozita i Zakona o hipoteci, kaže ministarka finansija.
Kako objašnjavaju u Ministarstvu finansija, na ovom setu zakona radi se već duže i oni se donose kao preventivne mjere koje će omogućiti stabilnost finansijskog sektora.
“Državna pomoć finansijskim institucijama odobravaće se samo ukoliko se time ne remete postojeći konkurentski odnosi, odnosno ako se ne daje prednost korisnicima pomoći u odnosu na one koji je ne koriste. Pri tome, državna pomoć bankama i drugim finansijskim institucijama neće biti besplatna i korisnici pomoći pozajmice će plaćati kroz kamate ili neke druge nadoknade”, ističu u Ministarstvu finansija.
U Ministarstvu finansija napominju, da će se antikriznim paketom zakona spriječiti ispostavljanje računa državi ukoliko, na primer, neka banka zapadne u problem.
“Imaćemo mogućnost kontrole, odnosno sprečavanja da se deo tereta prelije na poreske obveznike”, napominju u nadležnom ministarstvu.
Država će birati između banki i građana
Šta će to u praksi značiti? Po sadašnjim zakonima država garantuje za štednju građanima do 50.000 evra. To znači da bi ukoliko neka banka zapadne u finansijske probleme, država mogla da bira da li će taj novac isplatiti stanovništvu ili će likvidirati posrnulu finansijsku instituciju.
“Sada se banci nudi državna pomoć. Međutim, kao osnovni kriterijum za odluku da li će država isplatiti novac iz fonda osiguranih depozita ili će podržati finansijsku instituciju biće to šta je veći trošak za poreske obveznike”, objašnjavaju u Ministarstvu finansija kako će se spriječiti da na kraju bude skuplja dara nego mjera.
Kako bi se spriječile zloupotrebe, odnosno da se ne bi svaka finansijska institucija javljala za državnu pomoć, predlagači izmjena i dopuna ovih zakona uvešće i neke destimulativne mjere.
“Korisnici državne pomoći neće moći, kao što je to bio slučaj u svetu, da isplaćuju dividende zaposlenima i bonuse menadžerima, ali ni da povećavaju plate”, objašnjavaju u nadležnom ministarstvu.
Zakon pred poslanicima već u junu
U ovom minstarstvu ističu da se set zakona donosi za neka buduća vremena, samo u slučaju sistemske krize, i da Srbija nikako nije reagovala sa zakašnjenjem. Dodaju i to da naš finansijski sistem nije bio ugrožen ovom krizom.
“Počeli smo u pravo vreme, jer su u obzir uzeta najbolja svetska iskustva u uslovima krize, kao i preporuke Evropske komisije”, navode u nadležnom ministarstvu i dodaju da će paket zakona biti pred poslanicima na ljeto, tokom junskog i julskom zasjedanja.
Osim Ministarstva finansija u kreiranju kriznog paketa zakona učestvovali su i Narodna banka Srbije i Agencija za osiguranje depozita.
Inače, odlazeći guverner Radovan Jelašić isticao je u nekoliko navrata kako štediše grčkih banaka mogu mirno da spavaju, jer su one u Srbiji stabilne. Sa druge strane međunarodne finansijske agencije u posljednjih nekoliko mjeseci upozoravale su kako postoji opasnost da se kriza iz Grčke prelije na srpski bankarski sektor, jer tamošnje banke u našoj zemlji imaju oko 16 odsto tržišnog kolača. Politika