BANJALUKA, Iako su nevladine organizacije koje se bave kontrolom javnih institucija saglasne da je bh. zakon o javnim nabavkama pisan upravo s namjerom da omogući krađu i do milijardu maraka svake godine, nijedna politička opcija nije u praksi spremna da se sporne odredbe promijene.
Naime, 18 amandmana na zakon nekoliko nevladinih organizacija, među kojima je i banjalučki “Tender”, već mjesecima sakuplja prašinu jer stranke koje čine sadašnju vlast na nivou BiH nisu spremne da ih usvoje, iako su načelno saglasne s njima.
Ni prošla vladajuća garnitura nije bila puno bolja jer su i oni načelno iskazali interes za tim rješenjima, ali su 2014. usvojili zakon za koji Rajko Kecman, član Predsjedništva “Tendera”, tvrdi da je otvorio legalan prostor za još veće mahinacije i zloupotrebe nego prethodni.
“To najbolje potvrđuje činjenica da Agencija za javne nabavke (AJN) i Kancelarija za razmatranje žalbi (KRŽ) za više od godinu dana nisu podnijeli nijednu prekršajnu prijavu iako je konkretno drugostepeni kontrolni organ donio više od 200 rješenja u korist žalilaca protiv nezakonitosti od strane ugovornih organa”, rekao je uz procjenu da bi usvajanje amandmana godišnje uštedjelo više od pola milijarde maraka.
“S obzirom na to da je predloženi nacrt upućen parlamentarcima početkom juna prošle godine, ‘Tender’, nevladin sektor, i svi poreski obveznici i građani s punim pravom očekuju da će navedeni antikoruptivni dokument čim prije ući u parlamentarnu proceduru i jednoglasno biti usvojen”, rekao je on.
Kako saznaju “Nezavisne”, zakon bi ove godine mogao i biti usvojen, ali ne zbog entuzijazma vlasti, već zato što su SAD i EU odlučne da zakon po svaku cijenu prođe u parlamentu.
Ako se zna da sadašnjim zakonom stotine miliona maraka završe u privatnim džepovima ili crnim stranačkim kasicama prasicama iz kojih se finansiraju kampanje i druge političke potrebe, sporost da se zakon izglasa ne bi trebalo nimalo da čudi.
Primjera radi, kada bi amandmani bili usvojeni, svi postupci javnih nabavki bi bili potpuno transparentno objavljivani na portalu Agencije za javne nabavke sa svim podacima, a javne nabavke bi mogle ići bez tendera samo u izuzetno rijetkim i specijalnim slučajevima, i to isključivo uz pismenu saglasnost Agencije, u koju bi javnost imala uvid.
Osim toga, svih 3.035 organa koji sprovode javne nabavke bilo bi obavezno da svake godine napiše i objavi precizan i detaljan plan javnih nabavki za tu godinu, a na kraju godine da podnese javni izvještaj o njihovom izvršenju.
Umjesto sadašnjih apsurdnih rješenja da kršenje postupaka javnih nabavki sankcioniše sud za prekršaje koji je preopterećen predmetima poput neplaćanja računa, pa predmeti često završe u zastari, sankcije bi izricala KRŽ, a novčane kazne za ugovarače, isporučioce usluga i odgovorna lica u oba ta subjekta bile bi višestruko veće.
Takođe, Agencija za javne nabavke bi imala odgovornost da obavlja monitoring postupaka javnih nabavki, što sada nije slučaj, a svaki ponuđač na tenderu bi imao pravo tražiti potpuni uvid u dokumentaciju. Osim toga, bila bi uvedena odredba da ugovarač nabavki mora platiti troškove žalbe u slučaju da KRŽ ustanovi njihovu krivicu, čime se prekida dosadašnja besmislena praksa da ugovarač, iako zna da je kriv, podnosi žalbe u nedogled, a u međuvremenu često vrši javne nabavke “na crno”. Prošlost bi postala i dosadašnja praksa da se vještački spuštaju cijene na tenderima, a bilo bi ukinuto i diskreciono pravo ugovarača da određuje koji dobavljač ima pravo da se prijavi na koji lot za javne nabavke.
Zloupotrebe s podugovaračima, rak-rana sadašnjih javnih nabakvi, takođe bi postale prošlost jer bi glavni ponuđač bio obavezan da u poslu učestvuje sa barem 50 odsto sredstava, a svi podizvođači, sa svim referencama, morali bi unaprijed biti ugovoreni i poznati.
“Zviždači” bi, prema predloženim amandmanima, bili posebno zaštićeni od svake vrste šikaniranja, a ujedno bi bili novčano stimulisani. Nezavisne novine