ZAGREB, U nepunih dva sata trgovanja akcijama HT-a na Zagrebačkoj berzi ostvareno je oko 140 miliona kuna prometa, a cijena se kretala od 380 do 419 kuna po akciji, izjavio je portparol Zagrebačke berze Željko Kardum.
Trgovanje je počelo u 10 sati, nakon što su direktor Zagrebačke berze Roberto Motušić i predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor Hrvatskih telekomunikacija (HT) Ivica Mudrinić u Zagrebu potpisali Ugovor o uvrštavanja akcija HT-a u Službeno tržište Zagrebačke berze. U isto je vrijeme počelo i trgovanje HT-ovim GDR-ovima (globalne potvrde depozitara) na Londonskoj berzi.
Na Londonskoj se berzi oko 9 sati i 30 minuta GDR-ovima trgovalo u rasponu od 73 do 74 dolara (377,64 do 382,82 kune), dok je desetak minuta kasnije cijena pala na gotovo 71 dolar (367,30 kn).
Hrvatska Vlada u javnoj je ponudi prodala 32,5 posto dionica HT-a, od čega hrvatskim građanima 25 posto te 7,5 posto institucionalnim investitorima. Akcije HT-a kupilo je više od 358 hiljada hrvatskih državljana. Cijena akcija koju je odredila Vlada u javnoj ponudi iznosila je 265 kuna.
Predsjednik Uprave HT-a Mudrinić kazao je prilikom potpisivanja i kako je i on dao nalog za kupovinu akcija i kako već od ponedjeljka neće moći trgovati akcijama jer nastupa 30-dnevno razdoblje prije objavljivanja rezultata poslovanja za treći kvartal.
Roberto Motušić je, kazao kako bi tržište kapitala trebalo iskoristiti dobar momenat i privući strane investitore i iskoristiti šansu da se odmakne od konkurencije “jer je pitanje da li ćemo opet imati ovakvu priliku”.
Vladi RH se za dosadašnju podršku zahvalio i predsjednik Nadzornog odbora HT-a Michael Günther i pozvao je da i dalje ostane klijent Hrvatskih telekomunikacija.
Ukupna potražnja za dionicama HT-a u toku javne ponude bila je 7,7 puta veća od ponuđene količine, kazao je potpredsjednik Vlade Damir Polančec i otkrio podatak da je od 7,5% dionica koje su pripale institucionalnim ulagačima 35% pripalo domaćim ulagačima, a 65% stranim.
Nakon potpisivanja ugovora premijer Ivo Sanader kazao je kako ova Vlada u izbornom vremenu neće dalje ići u konkretne projekte, kao dalje u privatizaciju Croatia osiguranja, ali da će radne grupe nastaviti svoj angažman na tim projektima. Kazao je i kako uz daljnje moguće privatizacije postoje i prijedlozi da se osnuje zatvoreni investicijski fond u koji bi ušle dionice državnih kompanija, a koji bi onda svoje akcije javnom ponudom ponudio na tržištu.