BEOGRAD, Pripremanje zimnice je mukotrpan posao, ali se mnoge žene odlučuju da je ipak prave same.
Ove sezone se zbog niskih cijena voća i povrća u Srbiji isplati kiseljenje krastavaca i pripremanje svih vrsta džemova, dok je kuvanje ajvara i paradajza na granici ekonomske isplativosti.
Domaćice, naravno, tvrde da se ajvar koji pripreme u svojim kuhinjama i onaj sa polica u radnjama ne mogu ni uporediti. Ušteda je veća ako se potrebno voće i povrće pazari na Kvantaškoj pijaci, „na veliko“, gdje su cijene niže 20 do 30 odsto u odnosu na ostale gradske tržnice.
Za kilogram džema iz samoposluge mogu da se naprave bar dvije tegle domaćeg pekmeza. Sa prosječnom cijenom šljiva od 30 i šećera od 80 dinara, tegla džema košta oko 110 dinara. Za istu količinu ove namirnice u nekoj velikoj trgovini treba izdvojiti oko 160 dinara. Domaćice tako istu količinu soka mogu da naprave upola cijene, ukoliko voće kupe „na veliko“, a šećer u nekom megamarketu, po cijeni nižoj i za petinu od redovne.
Kilogram krastavčića na „Kvantašu“ je 30, a na ostalim tržnicama od 40 do 80 dinara. I kada se saberu troškovi za sirće, vinobran i konzervans, kiseli krastavci u domaćoj radinosti se višestruko isplate, jer tegla krastavaca kornišona od 650 grama u prodavnicama košta oko 90 dinara. Za kilogram paradajza potrebno je izdvojiti oko 50 dinara, a litar kuvanog košta duplo više.
Porodica Mušikić iz Vrbasa godinama se bavi proizvodnjom paradajza, a ovih dana su skuvali i prvu turu soka.
– Imamo naše stalne mušterije i svake godine se njihov broj uvećava – kaže Vera Mušikić.
– Za preradu koristimo paradajz sa naših njiva, a kuvamo po starom receptu naših baka. Prodajemo i svježe cijeđen sok za 30 dinara, koji domaćice kod kuće samo prokuvaju i začine po ukusu. Litar kuvanog paradajza naplaćujemo oko 100 dinara. Uz ovo povrće, tokom pripreme dodajemo samo šargarepu, luk i papriku, bez konzervansa.
Tegla ajvara industrijskog, poluprženog od 680 grama može da se nabavi i za 150 dinara, ali onaj pravi, domaći, koji se u našim trgovinama prodaje kao „bakin“ je tri do četiri puta skuplji. Ipak, specijaliteti iz domaće kuhinje daleko su kvalitetniji od kupovnih. Tegla domaćeg namaza od pečene paprike realno košta od 240 do 300 dinara, zavisno od toga gdje se nabavlja povrće.
– Cijene povrća sada su najpovoljnije, ali sa prosječnom platom od oko 43.000 dinara mnogi teško izlaze nakraj. Jer, računi i rate za kredite i platne kartice odnose dvije trećine te sume. Za hranu ostaju samo mrvice – kaže Drago Mirković sa beogradske pijace „Zeleni venac“.
Računica pokazuje da je za prosječno četvoročlano domaćinstvo ostavljanje zimnice, koja podrazumijeva turšiju, ajvar, ljutenicu, cveklu, miješanu salatu, kisele krastavčiće, pečenu papriku, ali i džem, po sadašnjim cijenama potrebno izdvojiti skoro polovinu prosječne zarade u Srbiji ili oko 20.000 dinara.
Na poček
Neki sugrađani čekaju i akcijska sniženja u hipermarketrima, gdje mogu da nabave povoljnije povrće, pa i gotovu zimnicu na poček – ističe Petar Bogosavljević, predsjednik Pokreta za zaštitu potrošača.
Akcije u trgovinama
Pojedine trgovinske kuće organizuju posebna jesenja akcijska sniženja zimnice, ali tek krajem septembra i početkom oktobra. Trgovci nude potrošačima pečenu papriku od 720 grama privatne robne marke i za 169 dinara, cveklu iste količine za 79, a krastavac kornišon za 82 dinara.
– Do sada smo već prodali značajne količine flaširanog paradajza, a veliko je interesovanje i za ostalu zimnicu u našim prodajnim objektima, posebno paprike i ajvara – kažu u trgovinskim lancima. Novosti