BEOGRAD, U Srbiji je za prosječnu potrošačku korpu potrebno izdvojiti jednu i po prosječnu neto platu, a najnepovoljnija situacija je u Valjevu gdje su za to potrebne dvije plate, izjavio je saradnik Instituta za istraživanje tržišta Saša Đogović.
Najpovoljniji položaj imaju građani Beograda, u kojem je za prosječnu potrošačku korpu u martu bilo potrebno izdvojiti 1,33 prosječne neto zarade.
Đogović je naveo da je vrijednost prosječne potrošačke korpe u martu iznosila 55.589 dinara /oko 570 evra/ i za nju je trebalo izdvojiti 1,55 prosječnu neto platu, dok je minimalna potrošačka korpa iznosila 29.910 dinara /oko 306 evra/, a vrijedila je 0,84 prosječne zarade.
Đogović je naveo da je, u odnosu na decembar 2008. godine, kada su počeli da se prvi signali svjetske ekonomske krize manifestuju na tržište, stepen pokrića standardne i minimalne potrošačke korpe u martu ove godine pogoršan.
Prema njegovim riječima u decembru 2008. godine je za pokriće standardne potrošačke korpe u Srbiji trebalo 1,17, a za minimalnu 0,62 prosječnih neto zarada.
U Srbiji 41,3 odsto raspoloživih sredstava prosječno domaćinstvo izdvaja za hranu, dok je u razvijenim zemljama EU taj procenat znatno niži, i iznosi do 18 odsto, pokazali su rezultati ankete IZIT-a o potrošnji domaćinstava.
Za troškove stanovanja, vode, struje, gasa i drugih goriva prosječna porodica daje 16 odsto finansijskih sredstava, što znači da samo za najnužnije egzistencijalne potrebe prosječno domaćinstvo u Srbiji izdvaja čak nešto više od 57 odsto raspoloživih sredstava.