Za početni biznis samo 16 zahtjeva

BANJALUKA,  Investiciono-razvojna banka RS je od osnivanja do danas zaprimila samo 16 zahtjeva za kredite za početne poslovne aktivnosti (startap), iako je kamatna stopa daleko najpovoljnija od svih kredita dostupnih na tržištu.
 
Od ovog broja, samo tri zahtjeva dolaze iz istočnog dijela RS, dok je odbijen samo jedan zahtjev, a jedan je podnosilac sam povukao dokumentaciju.
Igor Bajić, iz Službe za odnose s javnošću IRB-a, kaže da nema govora o zapostavljanju istočnog dijela RS od strane banke, kao što se to u javnosti nerijetko spominje, već se radi o tome da nema interesa za tom vrstom kreditiranja od strane građana.
“Vrlo mali broj kreditnih zahtjeva koji nam stižu je odbijen. Ipak, u svim kategorijama je primjetan značajno manji dio zahtjeva iz istočnog dijela RS”, kaže on.
Na sajtu banke se može pročitati da su zaprimljena samo 42 zahtjeva za kreditiranje mikrobiznisa u oblasti poljoprivrede ukupne vrijednosti 6,5 miliona, a samo 12 ih dolazi iz istočnog dijela RS.
Od 410 zahtjeva za kredite u poljoprivredi vrijednosti 34 miliona, tek je svaki sedmi iz istočnog dijela RS. Od stambenih kredita, za koje je iz IRB-a namijenjeno 70 milona, svaki peti zahtjev je s istoka, dok su od 12 zahtjeva za oko 12 milona maraka lokalnih zajednica za kreditiranjem njihovih aktivnosti četiri s istoka, i to iz Čajniča, Berkovića, Nevesinja i Milića. Za 141 milion KM za finansiranje biznisa, podneseno je 289 zahtjeva, a sa istoka RS dolazi jedna trećina.
“Ne znam zašto se ne podnosi više zahtjeva, ali tvrdim da nigdje ne možete doći do povoljnjijih sredstava”, kaže Bajić.
Duško Jakšić, direktor Ekonomskog instituta u Banjaluci, kaže da interesa za kredite za početne poslovne aktivnosti ima, ali je problem u tome što se mnogo ljudi ne snalazi pri podnošenju zahtjeva.
“Uglavnom se radi o ljudima koji tek započinju biznis pa nisu upućeni u procedure i nisu sigurni kakva im dokumentacija treba i kako doći do nje”, kaže Jakšić. On smatra da Agencija za razvoj malog i srednjeg preduzetništva treba da radi na edukaciji ljudi na podnošenju zahtjeva komercijalnim bankama preko kojih se upućuju sredstva IRB-a.
Bojić kaže da je IRB tokom prošlog mjeseca održala nekoliko prezentacija građanima i da su kao rezultat toga od 16 zahtjeva za startap, četiri podnesena tokom ovog mjeseca.
Slobodan Marković, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS, kaže da je broj od 16 zahtjeva katastrofalno mali, ali da Agencija radi na tome da se taj broj znatno poveća.
Prema njegovom mišljenju, veliki problem predstavlja činjenica da se kroz plasman sredstava IRB-a putem komercijalnih banaka, koje preuzimaju sav rizik na sebe, banke ograđuju garancijama, hipotekama i osiguranjima, što mladim potencijalnim biznismenima otežava pristup kreditima.
“U EU je očekivani uspjeh novog preduzeća da preživi prvu godinu 50 odsto, što znači da su ti ljudi već u startu suočeni s tim da je šansa pola – pola da neće preživjeti prvu godinu”, kaže on.
Prema njegovim riječima, Agencija sprovodi program “Panorama”, u okviru kojeg pomaže ljudima da realizuju svoje poslovne ideje. Već su organizovali četiri radionice s između 18 i 24 učesnika, a procjenjuju da će iz svake radionice rezultirati četiri do pet poslovnih planova iz kojih će biti pokrenute dvije suvisle poslovne ideje.
“Pokretanje jednog preduzeća i jedan zaposleni u IRB za godinu dana koštaju otprilike isto, a ako jedno preduzeće propadne, drugo preduzeće može preuzeti taj rizik na sebe”, objašnjava on i dodaje da je za to potrebno da dio pomoći preduzećima na sebe preuzmu država i opštine.
Jakšić ističe da je za veću zastupljenost iz istočnog dijela RS u kreditnim zahtjevima potrebno otvoriti regionalne kancelarije IRB-a u tim opštinama.
“Ljudi koji u Banjaluku dođu iz tih krajeva ne snalaze se najbolje, ne znaju kome da se obrate. Pored toga, potrebno je programe IRB-a prilagoditi regionalnim specifičnostima pojedinih krajeva”, ističe on.Nezavisne novine