BEOGRAD, Na koji način će Evropa pokušati da rješava ekonomsku krizu i hoće li „terapija za izlječenje“ podijeliti zajednicu na dva „kolosjeka“ – pitanja su na koje bi odgovore željeli da znaju i izvoznici iz Srbije.
Prije svega zbog pada tražnje u zemljama koje grcaju u dugovima, ali i zbog mogućeg zatvaranja tržišta najjačih članica Unije. Toga je, bar djelimično, svjesna i srpska vlada, pa je smanjila očekivanja od izvoza. Umjesto rasta od 14,9 odsto, sada predviđa 10,2 odsto.
Srbija najviše izvozi u Njemačku, Italiju i Bosnu i Hercegovinu. Prva na stavki izvoznih proizvoda su metali, a slijede hrana i piće i hemijski proizvodi. Iskustvo ranijih recesija pokazuje da postoje proizvodi za kojima tražnja nikada ne prestaje.
– To su prehrambeni proizvodi i lijekovi – smatra ekonomista Miroslav Zdravković. – Oni su neosjetljivi na cijene, sem berzanskih primarnih poljoprivrednih proizvoda. Tražnja za njima stabilno raste.
Šta čeka metalsku industriju već se nazire. Pad se desio kod izvoza gvožđa i čelika, što su mnogi i očekivali. Taj trend, kažu stručnjaci, zavisiće od tražnje u drugim zemljama za industrijskom robom i pada cijena primarnih proizvoda.
– Polovina našeg izvoza je industrijska roba, a druga polovina su primarni proizvodi i gvožđe i čelik – kaže ekonomista Miroslav Zdravković. – Prva polovina reaguje na pad tražnje, a druga na pad svjetskih cijena. Dolazi do promjene strukture industrijske robe koja ide u izvoz. To je posljedica grinfild ulaganja, pa sada izvozimo auto i električne dijelove. U drugoj grupi raste izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i sve je to posljedica povećane tražnje u Rusiji i drugim zemljama. Tražene su srpske jabuke, kruške, breskve, kajsije, višnje, trešnje.
Proizvođači iz Srbije svakako će osjetiti na svojoj koži buru u Italiji. Trenutno u ovu zemlju najviše izvoze ploče, limove, hulahop čarape i dijelove obuće, ali bi kriza u ovoj zemlji mogla da promijeni strukturu.
– Sve zavisi od dinamike dolaska pratećih firmi „Fijata“ – kaže Zdravković. – Ukoliko one počnu da proizvode, ne samo za kragujevačku fabriku, već i za druge, imaćemo rast izvoza u Poljsku, Italiju i u druge zemlje. Znači, moguće su promjene u strukturi, ali je i dalje neizvjesno koliko će biti dubok pad, i odakle će se još javiti recesioni udari.
Grčku ne osjećamo
Privrednici koji izvoze u Grčku mogli bi već da pričaju o posljedicama krize. Istina je da sa tom zemljom imamo malu razmjenu, a u izvozu je najzastupljeniji šećer. Novosti