NJUJORK, Na Wall Streetu su u srijedu indeksi berza pali drugi dan zaredom, što je najviše posljedica pritiska na akcije u energetskom i tehnološkom sektoru.
Dow Jones oslabio je 0,59 posto, na 23.271 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,55 posto, na 2.564 boda, a Nasdaq indeks 0,47 posto, na 6.706 bodova.
I juče su, kao i u prethodna tri dana, pod najvećim pritiskom bile akcije u energetskom sektoru. S&P indeks tog sektora izgubio je u posljednja četiri dana oko 4 posto, što je posljedica oštrog pada cijena nafte.
Od prošle nedjelje, kada su dostigle najviše nivoe u dvije i po godine, cijene barela na londonskom i američkom tržištu potonule su gotovo 5 posto.
Nakon snažnog rasta posljednjih mjeseci, cijene ′crnog zlata′ sada su pod pritiskom zbog procjena da će u SAD-u proizvodnja rasti, dok su juče objavljeni podaci pokazali da su prošle nedjelje u SAD-u neočekivano porasle zalihe nafte i benzina, što ukazuje na slabost potražnje.
“Cene su nafte pale s nedavnih visokih nivoa, a one najviše utiču na kretanje cena akcija velikih energetskih kompanija”, kaže Peter Jankovskis, direktor u kompaniji OakBrook Investments.
Cijena akcija najveće svetske naftne kompanije Exxona pala je 1,3 posto, dok je akcija Schlumbergera pojeftinila 2 posto.
Pod pritiskom se juče našao i tehnološki sektor, koji je od početka godine porastao više od 35 posto, pa je i najveći dobitnik među svim sektorima.
“Taj je sektor zabeležio snažan uspon od početka godine, pa su ulagači odlučili povući deo zarade s tržišta”, objašnjava Jankovskis.
Ulagači su oprezni i zbog neizvjesnosti u vezi porezne reforme u SAD-u, s obzirom da je juče nekoliko senatora iz redova republikanaca poručilo da se ne slaže s prijedlogom kolega iz Senata.
A prijedlog republikanaca iz Senata razlikuje se u nekoliko ključnih točaka od predloga stranačkih kolega iz Zastupničkog kongresa, pa je sudbina porezne reforme vrlo neizvesna.
Tržište kapitala snažno je raslo od pobjede Donalda Trumpa na lanjskim predsjedničkim izborima, među ostalim, i zbog njegovog obećanja da će drastično smanjiti poreze. Stoga se ulagači sada plaše korekcije cijena akcija ako ta reforma podbaci u odnosu na očekivanja.
Među rijetkim dobitnicima bio je juče S&P indeks bankarskog sektora, s rastom od 0,6 posto, što se zahvaljuje očekivanjima da će američka centralna banka do kraja godine još jednom povećati ključne kamatne stope.
Na taj zaključak juče su ulagače naveli podaci o rastu inflacije i prometa u trgovini na malo.
I na evropskim berzama cijene akcija su juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,56 posto, na 7.372 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,44 posto, na 12.976 bodova, a pariski CAC 0,27 posto, na 5.301 bod. Hina