Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Definitivno poništen Stanivukovićev tender za rasvjetu od 35 miliona

    13. Februara 2026. — 17:12

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Berbić: Vozače iz BiH u EU tretiraju kao migrante

    12. Februara 2026. — 19:10

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    „Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

    18. Februara 2026. — 19:00

    Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

    18. Februara 2026. — 16:15

    Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

    18. Februara 2026. — 14:48

    Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

    18. Februara 2026. — 13:36
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Padavine i podzemne vode usporavaju gradnju “HE Dabar”

    13. Februara 2026. — 10:35

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Hoće li BiH ovog proljeća ući u SEPA

    18. Februara 2026. — 09:43

    Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi

    17. Februara 2026. — 09:24

    Vlada se pohvalila likvidnošću pa krenula u zaduženje od 60 miliona

    16. Februara 2026. — 11:53

    ECB povukao potez kojim će ojačati ulogu eura

    15. Februara 2026. — 15:01

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Nakon Temua, Evropska komisija istražuje Shein

    18. Februara 2026. — 14:01

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Trend kratkih putovanja u porastu u Evropi

    18. Februara 2026. — 12:29

    Ryanair ukida brojne evropske letove zbog visokih poreza

    18. Februara 2026. — 11:16

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Ako pada transport, tone i privreda

    18. Februara 2026. — 07:41

    MOL uskoro počinje sa isporukom nafte putem Janafa

    17. Februara 2026. — 11:07

    Evropa u novoj gasnoj klopci

    17. Februara 2026. — 10:31

    Plastenička proizvodnja sve češći izbor poljoprivrednika u Republici Srpskoj

    14. Februara 2026. — 08:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Švedska daje na čuvanje pet ostrva

    18. Februara 2026. — 16:17

    Ostrvo traži nove stanovnike: Nudi kuću, 18.000 evra…

    16. Februara 2026. — 09:02

    Ova je pizza pod zaštitom UNESCO-a: Znate li po čemu se razlikuje?

    15. Februara 2026. — 13:02

    Cijene čokolade naglo rastu na Dan zaljubljenih, marketinški trik ili nešto drugo

    14. Februara 2026. — 12:02

    Amazon izgubio 450 milijardi dolara tržišne vrijednosti u samo devet dana

    18. Februara 2026. — 08:16

    U njemačkoj industriji ugašeno 124 hiljade radnih mjesta

    17. Februara 2026. — 14:24

    Cijena nafte blago pala, fokus na pregovorima 

    16. Februara 2026. — 09:45

    Bitkoin prešao 70 hiljada dolara dok se inflacija hladi

    15. Februara 2026. — 14:02
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Vučetić: U planu posao vrijednosti 350 miliona evra

Vučetić: U planu posao vrijednosti 350 miliona evra

capital.bacapital.ba28. Augusta 2013. — 10:001 komentar2 minute čitanja

evriBANJALUKA, Privredno društvo “Nikola Tesla” trebalo bi početkom septembra sklopiti ugovor za serijsku proizvodnju komponenti za električni automobil na pet godina čime bi, u prvoj fazi, bio obezbijeđen posao u vrijednosti od 100 miliona evra, a u drugoj od 250 miliona evra, rekao je direktor ovog društva Dragan Vučetić.

“Imamo prijedlog ugovora za idućih pet godina za serijsku proizvodnju tih komponenti u Republici Srpskoj i za dio montaže, što znači da smo nakon godinu dana mukotrpnog rada, u saradnji sa domaćim preduzećima, uspjeli naći odgovarajuće partnere, zadovoljili stroge uslove kvaliteta njemačke industrije i time napravili veliki korak u industrijalizaciji Republike Srpske”, naglasio je Vučetić.

On je dodao da je ovo preduzeće pokazalo da može postići kvalitet koji je tražio njemački partner.

Govoreći o tekstilnim pogonima Privrednog društva “Nikola Tesla”, Vučetić je rekao da se konstantno radi na obučavanju radne snage, jer je ona najvažniji faktor.

“U septembru ćemo pokazati da smo uspješno pregurali prag rentabilnosti i da tekstilna proizvodnja može i kod nas biti produktivna ako se postavi pravilno sa modernim i produktivnim mašinama, dobro obučenim radnicima i uspostavljenim kontaktom sa stranim partnerom”, istakao je Vučetić, dodavši da je to “Nikola Tesla” već pokazao u Bileći.

On je naveo da su za tekstilne pogone u Trebinju i Ljubinju obezbijeđene investicije, te preuzeti prvi operativni koraci. “Radimo na prevazilaženju administrativnih barijera, a potom će se krenuti u renoviranje objekata i s obukom rada na mašinama”, pojasnio je Vučetić.

Prema njegovim riječima, u Mrkonjić Gradu postoje povoljni preduslovi za brzo pokretanje proizvodnje, jer postoji kadar, a nakon analize biće poznato kada se može krenuti sa obukom radnika i proizvodnjom.

Vučetić smatra da i u Novom Gradu i u Doboju postoji mogućnost da se uz malo napora organizuje tekstilna proizvodnja za još nekoliko stotina radnika.  Srna

dragan vucetic nikola tesla radnici ugovor
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBanjalučki aerodrom u stalnim gubicima i gotovo bez aviosaobraćaja
Sljedeći članak Poziv kineskim privrednicima da ulažu u Srbiju

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

„Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

NOVOSTI 01 minuta čitanja

Američki “Sajber net” planira otvaranje frime u Srpskoj

1 komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Slavko Radosavljevic 13. Septembra 2013. 12:19

    PUNJACKE STANICE ZA EV
    RACIONALNOST U UTROSKU ENERGIJE I FINANSIJSKI EFEKAT
    Svedoci smo masovne proizvodnje elektro vozila i punjackih stanica u svetu i Evropi posebno, a da nasa Srbija na tom planu skoro nista ne preduzima. Republika Srpska je nesto i preduzela.
    U tom cilju zelim da se o ovome brzo i ozbiljno razmotri i preduzmu adekvatne mere, pogotovu sto sam ja pokrenuo proizvodnju u Srbiji I Republici Srpskoj PARS uredjaje koji favorizju upotrebu EV.
    Stanje punjackih stanica u svetu
    Do decembra 2012, bilo je око 52.000 punjackih stanica u USA, ЕU, Јаpanu и Кini.
    Оd marta 2013, USA su imale 5.678 javnih stanica za punjenje EV sirom zemlje sа 16.256 javnih mesta za punjenje, I to 3.990 u Kaliforniji, Тeksasu 1.417 I 1.141 у Вашингтону.
    Оd novembra 2012, u EU око 15.000 stanica za punjenje. Opsta je tendencija naglog rasta u svetu. Sve drzave su u svoje planove razvoja planirale rast proizvodnje EV i punjackih stanica sa odgovarajucom infra strukturom
    Do decembra 2012, Јаpan je imao 1.381 javnih punjackih stanica a Кina око 800
    STANDARDI
    U САЕ terminologiji, 240 V АC punjenje је poznato као nivo 2 ili sporo punjenje ( 8 i vise sati), и 500V DC poznato kao brzo punjenje (do 2 casa).
    Za kucna punjenja vazi nivo 2 sporo punjenje, dok pravna lica – punjacke stanice nivo ie za brzo punjenje
    MERENJE SNAGE
    Za merenje snage koriste se razni merni instrumenti i metode, a njihov izbor zavisi od vrste struje (jednosmerna, naizmenična ili složeno periodična), frekventnog područja, nivoa snage i vrste potrošača na kome se meri snaga. U oblasti niskih frekvencija (do 400 Hz)za merenje snage koriste se elektrodinamički vatmetri i obični voltmetri i ampermetri.
    Merenje aktivne snage
    Merenja aktivne snage izvode se u vrlo širokom dijapazonu snaga potrošača. Ova se merenja mogu izvoditi u kolima jednosmerne, naizmenične jednofazne i trofazne struje, kao i u raznim kolima impulsne i energetske elektronike.
    Metoda voltmetra i ampermetra može se primeniti za merenje snage potrošača jednosmerne i jednofazne struje, ako je cosφ= 1. Za merenje snage u kolima jednosmerne struje gotovo uvek se upotrebljava metoda voltmetra i ampermetra, jer je ovakvo merenje tačnije od direktnog merenja vatmetrom. U kolima naizmenične struje (niskih frekvencija) u većini slučajeva snaga se meri vatmetrima.
    Vatmetri su instrumenti koji neposredno mere aktivnu snagu. Pomoću njih može se meritii aktivna snaga potrošača sa cosφ ≠1.
    Elektrodinamički vatmetri se mogu koristiti za merenje kako u kolima jednosmerne, tako i u kolima naizmenične struje. Oni su u dosta širokim granicama nezavisni od frekvencije i zakona promene naizmenične struje. Savremeni prenosi distribucija električne energije vrši se isključivo mrežama naizmenične struje. Zato se po pravilu koriste trofazni sistemi. Zavisno od vrste i sprege potrošača, oni mogu biti sa tri ili četiri provodnika. Izuzetno se mogu sresti sistemi sa brojem faza većim od tri.
    Merenje snage dvožičnog sistema jednosmerne ili naizmenične struje vrši se pomoću jednog vatmetra.
    Snaga trofaznog sistema sa tri provodnika može se izmeriti pomoću tri vatmetra ili pomoću dva (Aronova veza).

    U prvom slučaju, sa V1, V2 i V3 označeni su potencijali pojedinih faza, a sa V potencijal tačke Z, odnosno U1= V1–V, U2= V2–V i U3= V3–V. Ako se struja i napon menjaju po sinusnim zakonima, a međusobno se fazno razlikuju za ugao φ, srednja snaga sistema je:

    Kod trofaznog sistema sa tri provodnika, pomoću tri vatmetra dobija se ukupna snaga sistema, kada se sva tri pokazivanja aritmetički saberu. Samo zbir pokazivanja predstavlja ukupnu snagu sistema, a pojedinačna pokazivanja ne predstavljaju snage koje se troše u pojedinim fazama.
    Kada se meri snaga trofaznog sistema sa tri provodnika pomoću dva vatmetra (Aronova metoda), srednja snaga sistema je:

    gde su sa U13 i U23 označene potencijalne razlike V1–V3 i V2–V3, a sa ψ1 i ψ2 fazne razlike između U12 i I1, odnosno između U23 i I2.
    Ako su ψ1 i ψ 2 manji od 90º, ukupna srednja snaga jednaka je zbiru pokazivanja vatmetara, jer su oba člana u izrazu za snagu pozitivna. Ako je samo jedan od uglova ψ1 ili ψ2 veći od 90º, a drugi manji od 90º, srednja snaga jednaka je razlici pokazivanja vatmetara, pošto je jedan od članova negativan. U ovom slučaju jedan od vatmetara (naprimer, W2) skreće na pogrešnu stranu. Zbog toga treba jednom od njegovih kalemova izmeniti mesta priključaka (međusobno), pa će kazaljka skretati na pravilnu stranu. Sada se može očitati pokazivanje W2 i tu vrednost treba oduzeti od pokazivanja vatmetra W1.
    Kada se meri snaga trofaznog sistema sa tri provodnika pomoću dva vatmetra, ukupna snaga sistema se dobija iz zbira ili razlike njihovih pokazivanja, dakle algebarskim sabiranjem. I kod ove metode samo algebarski zbir pokazivanja oba vatmetra predstavlja ukupnu snagu sistema, dok pojedinačna pokazivanja ne predstavljaju snage u pojedinim fazama.
    Trofazni sistem sa četiri provodnika (tri fazna i jedan nulti) najčešće se koristi u niskonaponskim mrežama. Snaga se može izmeriti pomoću tri vatmetra.

    V = V4 = V0, pa su U1 = V1-V0, U2= V2-V0 i U3 = V3-V0 fazni naponi i sada pokazivanja vatmetara odgovaraju snagama faza u koje su uključeni. Srednja snaga sistema je:

    Ukupna snaga sistema dobija se aritmetičkim sabiranjem pokazivanja sva tri vatmetra.
    Kada se meri snaga ovakvog sistema pomoću tri vatmetra, najpogodnije je da se za zajedničku tačku krajeva naponskih kalemova upotrebi nulti vod. Može se upotrebiti ma koji provodnik sistema a ne samo nulti, ali tada pokazivanja pojedinih vatmetara ne predstavljaju snage pojedinih faza, a ukupna snaga sistema jednaka je algebarskom zbiru pokazivanja tri vatmetra.
    Upotrebom trofaznog vatmetra ukupna snaga sistema može da se direktno očitava bez sabiranja. Jedan takav vatmetar zamenjuje dva ili tri obična vatmetra. Umesto dva vatmetra (Aronova veza) može se upotrebiti i jedan dvosistemski vatmetar. Kod ovakvog rešenja oba merna sistema sjedinjena su u jednom instrumentu. Obrtni momenti im deluju na zajedničku osovinu, pa je na taj način obezbeđeno algebarsko sabiranje njihovog delovanja.
    Aronova veza daje tačne rezultate samo kada je zbir sve tri struje jednak nuli. To je kod trofaznih sistema sa tri provodnika samo po sebi ispunjeno, pod uslovom da ne postoje spojevi sa zemljom niti kapacitivne struje prema zemlji. U neravnomerno opterećenim trofaznim sistemima sa nultim provodnikom to neće biti ispunjeno.Dvosistemski vatmetar u takvim slučajevima nije upotrebljiv, već se primenjuju trosistemski vatmetri.
    Pomoću vatmetra sa tri sistema moguće je meriti snagu u trofaznom sistemu sa četiri provodnika, bilo da je on uravnotežen ili ne.

    Merenje reaktivne snage
    Reaktivna snaga u kolu naizmenične struje je Q = UIsinφ [var].U kolu jednofazne struje može se izmeriti pomoću specijalnog vatmetra za reaktivnu snagu, takozvanog varmetra. Jedina izmena kod varmetra u odnosu na vatmetar je da je struja u naponskom kalemu pomerena unazad za 90º od napona.
    Reaktivna snaga trofaznog sistema meri se trofaznim varmetrima. Pored vatmetara i varmetara, izrađuju se i merači aktivne i reaktivne snage. Oni služe, po potrebi, za merenje aktivne ili reaktivne snage. Izrađuju se sa jednim, dva ili tri elektrodinamička merna sistema.

    NACIN OBRACUNA NAPLATE DOPUNJAVANJA BATERIJA NA PUNJACKIM STANICAMA
    Kada plaćamo električnu energiju, plaćamo utrošene kilovat sate (kWh).
    Na primer: kada kažemo da je snaga naše električne peći 2 kW, to znači da će ona kroz 1 sat upotrebe potrošiti 2 kWh energije. Tu vrednost registruju elektricna brojila na osnovu kojih se placa utrosena energija u oderedjenim vremenskim terminima.
    Kada se to primeni na punjenje baterija na punjackim stanicama, onda moramo konstatovati sledece:
    -Visina napona U(V) na prikljucenom punjacu, recimo 110, 220 ili 380V
    -Predata kolicina elektriciteta bateriji odnosno delta Ah kod dopunjavanja baterije. Taj podatak registruje PARS uredjaj
    E (KWh) energija utrosena za vreme punjenja baterije se izracunava po obrascu: E(KWh) = U(V) x C(dAh) ( dodatni kapacitet baterije prilikom dopunjavanja) ili KWh = K (V x A x h)
    Naplata (N): N = E(KWh) x C(cena KWh) u Dolarima I Eurima
    Primer kalkulacije za velicinu naplate na punjackoj stanici PARS 30KW za EV na baterijski pogon
    -Merac – trofazno brojilo (watmetar sa tri sistema) pokazao je utrosak 30KWh.
    -Ulazni trofazni napon je 380V
    -kapcitet napunjene baterije 60Ah,
    -zavrsetak punjenja za 20minuta. Utrosak je 10KW
    -Cena 1KWh je: USA 12,35$cent, EU od 9 – 17Ecent,
    Srbija 5,35Ecenti
    NAPLATA USLUGE za naznaceni primer IZNOSI:
    -USA 3,705 $C,
    -EU 3-6 EC, ( za clanice Unije)
    -SR 1,8EC
    Evidentna je prednost koriscenja EV na baterijski pogon sa TESLA PARS MB uredjajima na punjackim stanicama.
    Informaciju uradio autor PARS programa,
    Dr Slavko Radosavljevic, dipl. Ing.
    01. septembar 2013. god.
    Marbella

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Nikad u minusu“: Od sezonskog radnika do direktora poznate mljekare i vlastitog biznisa

18. Februara 2026. — 19:0002 minute čitanja

SARAJEVO – Želja da odradi sezonski posao i zaradi novac za more dovela ga je…

Poreska uprava otpisala 142 miliona KM duga

18. Februara 2026. — 16:15

Banke u Srpskoj povećale zaradu na 267 miliona KM

18. Februara 2026. — 14:48

Pročitajte zašto je Vrhovni sud RS ukinuo oslobađajuću presudu Džombiću

18. Februara 2026. — 13:36

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.