Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Vučetić: U planu posao vrijednosti 350 miliona evra

Vučetić: U planu posao vrijednosti 350 miliona evra

capital.bacapital.ba28. Augusta 2013. — 10:001 komentar2 minute čitanja

evriBANJALUKA, Privredno društvo “Nikola Tesla” trebalo bi početkom septembra sklopiti ugovor za serijsku proizvodnju komponenti za električni automobil na pet godina čime bi, u prvoj fazi, bio obezbijeđen posao u vrijednosti od 100 miliona evra, a u drugoj od 250 miliona evra, rekao je direktor ovog društva Dragan Vučetić.

“Imamo prijedlog ugovora za idućih pet godina za serijsku proizvodnju tih komponenti u Republici Srpskoj i za dio montaže, što znači da smo nakon godinu dana mukotrpnog rada, u saradnji sa domaćim preduzećima, uspjeli naći odgovarajuće partnere, zadovoljili stroge uslove kvaliteta njemačke industrije i time napravili veliki korak u industrijalizaciji Republike Srpske”, naglasio je Vučetić.

On je dodao da je ovo preduzeće pokazalo da može postići kvalitet koji je tražio njemački partner.

Govoreći o tekstilnim pogonima Privrednog društva “Nikola Tesla”, Vučetić je rekao da se konstantno radi na obučavanju radne snage, jer je ona najvažniji faktor.

“U septembru ćemo pokazati da smo uspješno pregurali prag rentabilnosti i da tekstilna proizvodnja može i kod nas biti produktivna ako se postavi pravilno sa modernim i produktivnim mašinama, dobro obučenim radnicima i uspostavljenim kontaktom sa stranim partnerom”, istakao je Vučetić, dodavši da je to “Nikola Tesla” već pokazao u Bileći.

On je naveo da su za tekstilne pogone u Trebinju i Ljubinju obezbijeđene investicije, te preuzeti prvi operativni koraci. “Radimo na prevazilaženju administrativnih barijera, a potom će se krenuti u renoviranje objekata i s obukom rada na mašinama”, pojasnio je Vučetić.

Prema njegovim riječima, u Mrkonjić Gradu postoje povoljni preduslovi za brzo pokretanje proizvodnje, jer postoji kadar, a nakon analize biće poznato kada se može krenuti sa obukom radnika i proizvodnjom.

Vučetić smatra da i u Novom Gradu i u Doboju postoji mogućnost da se uz malo napora organizuje tekstilna proizvodnja za još nekoliko stotina radnika.  Srna

dragan vucetic nikola tesla radnici ugovor
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBanjalučki aerodrom u stalnim gubicima i gotovo bez aviosaobraćaja
Sljedeći članak Poziv kineskim privrednicima da ulažu u Srbiju

Povezani članci

Capital teme 05 minuta čitanja

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

Stav 04 minute čitanja

Plan rasta – plan koji pokreće Bosnu i Hercegovinu

1 komentar

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Slavko Radosavljevic 13. Septembra 2013. 12:19

    PUNJACKE STANICE ZA EV
    RACIONALNOST U UTROSKU ENERGIJE I FINANSIJSKI EFEKAT
    Svedoci smo masovne proizvodnje elektro vozila i punjackih stanica u svetu i Evropi posebno, a da nasa Srbija na tom planu skoro nista ne preduzima. Republika Srpska je nesto i preduzela.
    U tom cilju zelim da se o ovome brzo i ozbiljno razmotri i preduzmu adekvatne mere, pogotovu sto sam ja pokrenuo proizvodnju u Srbiji I Republici Srpskoj PARS uredjaje koji favorizju upotrebu EV.
    Stanje punjackih stanica u svetu
    Do decembra 2012, bilo je око 52.000 punjackih stanica u USA, ЕU, Јаpanu и Кini.
    Оd marta 2013, USA su imale 5.678 javnih stanica za punjenje EV sirom zemlje sа 16.256 javnih mesta za punjenje, I to 3.990 u Kaliforniji, Тeksasu 1.417 I 1.141 у Вашингтону.
    Оd novembra 2012, u EU око 15.000 stanica za punjenje. Opsta je tendencija naglog rasta u svetu. Sve drzave su u svoje planove razvoja planirale rast proizvodnje EV i punjackih stanica sa odgovarajucom infra strukturom
    Do decembra 2012, Јаpan je imao 1.381 javnih punjackih stanica a Кina око 800
    STANDARDI
    U САЕ terminologiji, 240 V АC punjenje је poznato као nivo 2 ili sporo punjenje ( 8 i vise sati), и 500V DC poznato kao brzo punjenje (do 2 casa).
    Za kucna punjenja vazi nivo 2 sporo punjenje, dok pravna lica – punjacke stanice nivo ie za brzo punjenje
    MERENJE SNAGE
    Za merenje snage koriste se razni merni instrumenti i metode, a njihov izbor zavisi od vrste struje (jednosmerna, naizmenična ili složeno periodična), frekventnog područja, nivoa snage i vrste potrošača na kome se meri snaga. U oblasti niskih frekvencija (do 400 Hz)za merenje snage koriste se elektrodinamički vatmetri i obični voltmetri i ampermetri.
    Merenje aktivne snage
    Merenja aktivne snage izvode se u vrlo širokom dijapazonu snaga potrošača. Ova se merenja mogu izvoditi u kolima jednosmerne, naizmenične jednofazne i trofazne struje, kao i u raznim kolima impulsne i energetske elektronike.
    Metoda voltmetra i ampermetra može se primeniti za merenje snage potrošača jednosmerne i jednofazne struje, ako je cosφ= 1. Za merenje snage u kolima jednosmerne struje gotovo uvek se upotrebljava metoda voltmetra i ampermetra, jer je ovakvo merenje tačnije od direktnog merenja vatmetrom. U kolima naizmenične struje (niskih frekvencija) u većini slučajeva snaga se meri vatmetrima.
    Vatmetri su instrumenti koji neposredno mere aktivnu snagu. Pomoću njih može se meritii aktivna snaga potrošača sa cosφ ≠1.
    Elektrodinamički vatmetri se mogu koristiti za merenje kako u kolima jednosmerne, tako i u kolima naizmenične struje. Oni su u dosta širokim granicama nezavisni od frekvencije i zakona promene naizmenične struje. Savremeni prenosi distribucija električne energije vrši se isključivo mrežama naizmenične struje. Zato se po pravilu koriste trofazni sistemi. Zavisno od vrste i sprege potrošača, oni mogu biti sa tri ili četiri provodnika. Izuzetno se mogu sresti sistemi sa brojem faza većim od tri.
    Merenje snage dvožičnog sistema jednosmerne ili naizmenične struje vrši se pomoću jednog vatmetra.
    Snaga trofaznog sistema sa tri provodnika može se izmeriti pomoću tri vatmetra ili pomoću dva (Aronova veza).

    U prvom slučaju, sa V1, V2 i V3 označeni su potencijali pojedinih faza, a sa V potencijal tačke Z, odnosno U1= V1–V, U2= V2–V i U3= V3–V. Ako se struja i napon menjaju po sinusnim zakonima, a međusobno se fazno razlikuju za ugao φ, srednja snaga sistema je:

    Kod trofaznog sistema sa tri provodnika, pomoću tri vatmetra dobija se ukupna snaga sistema, kada se sva tri pokazivanja aritmetički saberu. Samo zbir pokazivanja predstavlja ukupnu snagu sistema, a pojedinačna pokazivanja ne predstavljaju snage koje se troše u pojedinim fazama.
    Kada se meri snaga trofaznog sistema sa tri provodnika pomoću dva vatmetra (Aronova metoda), srednja snaga sistema je:

    gde su sa U13 i U23 označene potencijalne razlike V1–V3 i V2–V3, a sa ψ1 i ψ2 fazne razlike između U12 i I1, odnosno između U23 i I2.
    Ako su ψ1 i ψ 2 manji od 90º, ukupna srednja snaga jednaka je zbiru pokazivanja vatmetara, jer su oba člana u izrazu za snagu pozitivna. Ako je samo jedan od uglova ψ1 ili ψ2 veći od 90º, a drugi manji od 90º, srednja snaga jednaka je razlici pokazivanja vatmetara, pošto je jedan od članova negativan. U ovom slučaju jedan od vatmetara (naprimer, W2) skreće na pogrešnu stranu. Zbog toga treba jednom od njegovih kalemova izmeniti mesta priključaka (međusobno), pa će kazaljka skretati na pravilnu stranu. Sada se može očitati pokazivanje W2 i tu vrednost treba oduzeti od pokazivanja vatmetra W1.
    Kada se meri snaga trofaznog sistema sa tri provodnika pomoću dva vatmetra, ukupna snaga sistema se dobija iz zbira ili razlike njihovih pokazivanja, dakle algebarskim sabiranjem. I kod ove metode samo algebarski zbir pokazivanja oba vatmetra predstavlja ukupnu snagu sistema, dok pojedinačna pokazivanja ne predstavljaju snage u pojedinim fazama.
    Trofazni sistem sa četiri provodnika (tri fazna i jedan nulti) najčešće se koristi u niskonaponskim mrežama. Snaga se može izmeriti pomoću tri vatmetra.

    V = V4 = V0, pa su U1 = V1-V0, U2= V2-V0 i U3 = V3-V0 fazni naponi i sada pokazivanja vatmetara odgovaraju snagama faza u koje su uključeni. Srednja snaga sistema je:

    Ukupna snaga sistema dobija se aritmetičkim sabiranjem pokazivanja sva tri vatmetra.
    Kada se meri snaga ovakvog sistema pomoću tri vatmetra, najpogodnije je da se za zajedničku tačku krajeva naponskih kalemova upotrebi nulti vod. Može se upotrebiti ma koji provodnik sistema a ne samo nulti, ali tada pokazivanja pojedinih vatmetara ne predstavljaju snage pojedinih faza, a ukupna snaga sistema jednaka je algebarskom zbiru pokazivanja tri vatmetra.
    Upotrebom trofaznog vatmetra ukupna snaga sistema može da se direktno očitava bez sabiranja. Jedan takav vatmetar zamenjuje dva ili tri obična vatmetra. Umesto dva vatmetra (Aronova veza) može se upotrebiti i jedan dvosistemski vatmetar. Kod ovakvog rešenja oba merna sistema sjedinjena su u jednom instrumentu. Obrtni momenti im deluju na zajedničku osovinu, pa je na taj način obezbeđeno algebarsko sabiranje njihovog delovanja.
    Aronova veza daje tačne rezultate samo kada je zbir sve tri struje jednak nuli. To je kod trofaznih sistema sa tri provodnika samo po sebi ispunjeno, pod uslovom da ne postoje spojevi sa zemljom niti kapacitivne struje prema zemlji. U neravnomerno opterećenim trofaznim sistemima sa nultim provodnikom to neće biti ispunjeno.Dvosistemski vatmetar u takvim slučajevima nije upotrebljiv, već se primenjuju trosistemski vatmetri.
    Pomoću vatmetra sa tri sistema moguće je meriti snagu u trofaznom sistemu sa četiri provodnika, bilo da je on uravnotežen ili ne.

    Merenje reaktivne snage
    Reaktivna snaga u kolu naizmenične struje je Q = UIsinφ [var].U kolu jednofazne struje može se izmeriti pomoću specijalnog vatmetra za reaktivnu snagu, takozvanog varmetra. Jedina izmena kod varmetra u odnosu na vatmetar je da je struja u naponskom kalemu pomerena unazad za 90º od napona.
    Reaktivna snaga trofaznog sistema meri se trofaznim varmetrima. Pored vatmetara i varmetara, izrađuju se i merači aktivne i reaktivne snage. Oni služe, po potrebi, za merenje aktivne ili reaktivne snage. Izrađuju se sa jednim, dva ili tri elektrodinamička merna sistema.

    NACIN OBRACUNA NAPLATE DOPUNJAVANJA BATERIJA NA PUNJACKIM STANICAMA
    Kada plaćamo električnu energiju, plaćamo utrošene kilovat sate (kWh).
    Na primer: kada kažemo da je snaga naše električne peći 2 kW, to znači da će ona kroz 1 sat upotrebe potrošiti 2 kWh energije. Tu vrednost registruju elektricna brojila na osnovu kojih se placa utrosena energija u oderedjenim vremenskim terminima.
    Kada se to primeni na punjenje baterija na punjackim stanicama, onda moramo konstatovati sledece:
    -Visina napona U(V) na prikljucenom punjacu, recimo 110, 220 ili 380V
    -Predata kolicina elektriciteta bateriji odnosno delta Ah kod dopunjavanja baterije. Taj podatak registruje PARS uredjaj
    E (KWh) energija utrosena za vreme punjenja baterije se izracunava po obrascu: E(KWh) = U(V) x C(dAh) ( dodatni kapacitet baterije prilikom dopunjavanja) ili KWh = K (V x A x h)
    Naplata (N): N = E(KWh) x C(cena KWh) u Dolarima I Eurima
    Primer kalkulacije za velicinu naplate na punjackoj stanici PARS 30KW za EV na baterijski pogon
    -Merac – trofazno brojilo (watmetar sa tri sistema) pokazao je utrosak 30KWh.
    -Ulazni trofazni napon je 380V
    -kapcitet napunjene baterije 60Ah,
    -zavrsetak punjenja za 20minuta. Utrosak je 10KW
    -Cena 1KWh je: USA 12,35$cent, EU od 9 – 17Ecent,
    Srbija 5,35Ecenti
    NAPLATA USLUGE za naznaceni primer IZNOSI:
    -USA 3,705 $C,
    -EU 3-6 EC, ( za clanice Unije)
    -SR 1,8EC
    Evidentna je prednost koriscenja EV na baterijski pogon sa TESLA PARS MB uredjajima na punjackim stanicama.
    Informaciju uradio autor PARS programa,
    Dr Slavko Radosavljevic, dipl. Ing.
    01. septembar 2013. god.
    Marbella

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.