Vozačima za petama 40 miliona KM duga

BANJALUKA – Nesavjesni vozači u Republici Srpskoj, osim što jureći ulicama ugrožavaju svoj i živote drugih učesnika u saobraćaju, veoma često bježe i od plaćanja kazni za prekršaje, pa su po ovom osnovu nakalemili dug “težak” 40,11 miliona maraka.

U Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) kažu da je riječ o dugu koji je nastao u posljednjih deset godina, odnosno od januara 2007. godine do danas, a broj neplaćenih prekršajnih naloga dostigao je 211.584.

– Najveći pojedinačni dug ima vozač iz Han Pijeska koji duguje 28.975 maraka za 140 neplaćenih naloga. U stopu ga prati građanin Modriče sa dugom od 26.508 maraka i 186 neplaćenih kazni, a vozač iz Novog Grada, koji nije platio 31 prekršaj, duguje 26.100 maraka – rekli su u IDDEEA.

Najčešći prekršaji vozača su prekoračenje brzine, vožnja bez sigurnosnog pojasa, te vožnja neregistrovanog automobila. Nesavjesni vozači u vožnji često “zaboravljaju” da upale svjetla, nepropisno parkiraju vozila, a za volan sjedaju i bez vozačke dozvole.

Stručnjaci upozoravaju da to što vozači u Srpskoj duguju više od 40 miliona maraka pokazuje da država nema dovoljno zakonskih mehanizama za njihovu naplatu.

– Postupak prinudne naplate je jedini mehanizam koji ima Poreska uprava, u kojem preduzimamo mjere blokade žiro-računa, obustave na ličnim primanjima obveznika, pljenidbu gotovine i pokretnih stvari, zapljenu potraživanja, kao i upis hipoteka nad nepokretnom imovinom – rekli su u Poreskoj upravi RS i dodali da je najčešća i najefikasnija mjera obustava ličnih primanja. Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović objašnjava da iako zakonski postoji više mehanizama za naplatu kazni od vozača, praksa pokazuje da je većina tih načina neefikasna.

– Prema Zakonu o prekršajima, vozači ne mogu registrovati auto ukoliko ne plate kaznu, ali većina njih vozi automobile registrovane na tuđe ime. Oduzimanje vozačke dozvole se takođe pokazalo kao loš mehanizam jer to ih ne sprečava da voze. Kada ih policija ponovo kazni jer nemaju dozvolu, oni opet ne plaćaju i tako ukrug – priča Radović.

Navodi da je vrlo često nemoćna i Poreska uprava jer takve osobe obično nemaju registrovanu imovinu, niti su zaposleni da bi im mogla biti oduzeta lična primanja.

– Takvi vozači se na sve načine dovijaju da ne plate kaznu i sudeći na osnovu činjenice da neki duguju više od 20.000 maraka, vrlo su uspješni u tom dovijanju – rekao je Radović.

On je podsjetio da je Ministarstvo pravde RS krajem prošle godine donijelo izmjene Zakona o prekršajima po kojima vozače koji u roku od dvije godine od dana pravosnažnosti presude ili prekršajnog naloga ne plate kaznu šalju u zatvor.

– Prve slučajeve vozača iza rešetaka zbog neplaćenih kazni možemo očekivati za nešto manje od dvije godine i nadam se da će ova mjera dati rezultate – rekao je Radović.

On se požalio na sudove što u praksi ne primjenjuju odredbe iz Zakona o prekršajima koje predviđaju oduzimanje automobila od vozača sa velikom dugovanjima.

– Sudovi u FBiH donose presude kojima se oduzimaju auta vozačima i policija u njihovim kantonima ciljano locira osobe koje imaju više hiljada kazni. I naši sudovi bi trebalo da donose takve presude, naročito zbog toga što su oni koji imaju velike kazne opasni učesnici u saobraćaju – kazao je Radović.

Prinudna naplata

U Poreskoj upravi Republike Srpske ističu da su tokom 2016. godine pokrenuli 13.734 postupka prinudne naplate, dok je u prva četiri mjeseca pokrenuto 4.428 postupka.

Oni su napomenuli da se navedene brojke odnose na ukupan broj pokrenutih postupaka prinudne naplate po osnovu prekršajnih naloga, a ne samo na saobraćajne prekršaje. Glas Srpske