BANJALUKA, Ovogodišnji rod voća u RS je desetkovan u tolikoj mjeri da prve klase voćaka gotovo neće ni biti, a ono što je od njega preostalo je veoma lošeg kvaliteta.
Naime, katastrofalna godina u kombinaciji s nedovoljnim podsticajima doveli su do toga da je čak 15 odsto voćara u RS već odustalo od bavljenja ovim poslom, a očekuje se da će njihov broj biti i daleko veći.
Pored ovoga, voćari su ovih dana sve više na udaru nakupaca, prije svega iz FBiH, koji nude cijene ispod svakog nivoa isplativosti, a koje sežu do samo pet feninga po kilogramu.
Prema riječima Dragoje Dojčinovića, predsjednika Udruženja voćara RS, koji nam je ukazao na ovakav loš aktuelni presjek stanja u voćarstvu RS, stanje se može ocijeniti kao “nikad gore”.
“Mi smo pred krahom, a ukoliko država ne poveća podsticaje ili ne napravi neki vid organizovanog otkupnog programa s prerađivačima, sve veći broj proizvođača će dizati ruke od ovog posla”, rekao je Dojčinović. On je istakao da je prema njegovim saznanjima već četrdesetak voćara napustilo bavljenje ovim poslom. Dojčinović je dodao da veliki broj njih daje svoje voćnjake u zakup, što je posljednja stepenica pred odustajanje od bavljenja tim poslom.
“Zakupci obično izvuku dušu iz voćnjaka, ne ulažu u njega i onda nakon njih obično tu više nema šta raditi”, rekao je on. On je podsjetio da je na posljednjem hitnom sastanku Udruženja voćara RS donesen zaključak da je zbog smanjenog roda voća u 2014. godini neophodno povećati podsticaj za proizvedeno i prodato voće, odnosno za tu namjenu odrediti fiksni iznos koji će biti 15 odsto od prosječne tržišne cijene po jedinici proizvoda.
“Prošlogodišnji iznos podsticaja koje smo dobili je iznosio dva feninga po kilogramu, a smatramo da ona mora iznositi minimalnih osam ili devet feninga”, konstatovao je Dojčinović. U Udruženja voćara RS, između ostalog, smatraju i to da je iznos od 200 KM po hektaru za štetu od drvenara i grada, koji je određen ovogodišnjim pravilnikom, više nego nedovoljan za bilo kakvu sanaciju štete, jer ne pokriva ni jedan odsto evidentne štete sa dugoročnim posljedicama.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS istakli su kako su nakon posljedica, koje su izazvali prevelike padavine i pojava grada, u voćarskoj proizvodnji uveli tri nove mjere usmjerene isključivo na podršku proizvođačima koje će, kako ističu, i te kako doprinijeti saniranju štete i održanju voćarske proizvodnje u RS.
“Ukupna sredstva za podsticajne mjere za proizvedeno i prodato voće povećana su sa 1,5 miliona KM u 2013. na 2,5 miliona KM u 2014. godini”, navode iz resornog ministarstva. Oni su podsjetili i na novu mjeru u Pravilniku o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja u iznosu od 200 KM po hektaru za sanaciju štete od poplava i grada.
Arsenić prodaje dubički “Unaplod”
Mile Arsenić, vlasnik i direktor poznatog dubičkog preduzeća za uzgoj, otkup i preradu voća i povrća “Unaplod”, potvrdio nam je da zbog velikih gubitaka i loše godine prodaje ovu firmu i planira da se počne baviti nekim drugim poslom.
“Ove godine je grad uništio rod na 120 hektara našeg voćnjaka. Te jabuke i kruške je sada moguće iskoristiti samo za industrijsku preradu”, rekao je Arsenić. On je potvrdio da su voćnjaci bili nezaštićeni i istakao da je odgovrnost za stanje u koje je zapalo preduzeće najvećim dijelom njegovo.
“Mislim da smo i na planu korištenja usluga struke zakazali. Kada se ulazi u ovakve projekte, neophodno je do kraja investirati, odnosno obezbijediti novac kako bi se do kraja isfinansirala sva zaštita voćnjaka”, kaže on.
Arsenić je istakao da sada pokušava iznaći rješenje za firmu, koje će biti usmjereno primarno u pravcu njene prodaje ili pronalaska strateškog partnera.
“Pokušao sam već tri puta doći do kreditnih sredstava, što mi zbog moje trenutne pozicije nije pošlo za rukom”, rekao je on. Inače, proizvodni pogoni “Unaploda” zajedno s voćnjacima se prostiru na površini od 200 hektara, a ukupna vrijednost preduzeća i imovine kompanije procijenjena je na iznos od 11,52 miliona evra. Nezavisne novine
Prijavi se za novosti
Dobijajte najnovije informacije provjerene na Capital.ba.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba