BANJALUKA, Izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija u BiH, kojim se, između ostalog, predviđa zabrana finansiranja stranaka iz inostranstva, vladajuće partije u BiH žele da sačuvaju vlastite pozicije, uvjerene da najviše para iz inostranstva trenutno dobija opozicija, tvrdi izvor „EuroBlica“ u parlamentu BiH.
Prema tim tvrdnjama, mnoge stranke koje su sada na vlasti svjesne su da su u prošlosti, u vidu donacija, bile potpomognute od stranih vlada, raznih fondova ili pojedinaca, da ruše tadašnju vlast. Tom logikom, žele koliko–toliko da spriječe sadašnju opoziciju da na isti način dođe do novca i da ugrozi poziciju vlasti. Međutim, dodaje on, izmjena zakona kojom bi se takav vid finansiranja onemogućio ne bi promjenila ništa, „jer nelegalne tokove novca niko ne može da kontroliše“.
„Novac nikad ne dolazi direktno u neku stranku, nego najčešće u vidu poklona, opreme ili se uplaćuje na račune u nekoj od stranih banaka. Za njih ne zna čak ni najuže rukovodstvo stranaka, nego samo lideri ili ljudi koje on ovlasti. Tim računima je gotovo nemoguće ući u trag, jer se ne zna ni gdje su ni na čije ime su otvoreni. Ovu pomoć ne dobijaju svi, već samo oni za koje strani partneri smatraju da su im od pomoći“, kaže naš sagovornik. On dodaje da je Centralna izborna komisija, kojoj su stranke obavezne da dostavljaju finansijske izvještaje, može da kontroliše samo trošenje novca koji stranke dobijaju iz budžeta, ali ne i tajne tokove novca.
„Kako je moguće da neke stranke u izbornoj kampanji potroše skoro duplo više novca nego što imaju u budžetu? Odakle im onoliki novac za reklame, bilborde, postere, pa i upaljače? Ovo nije slučaj samo kod nas, nego i u svijetu, ali se tamo ne odustaje od kontrola“, kaže sagovornik „EuroBlica“.
Član interresorne radne grupe zadužene da pripremi izmjene zakona Dušanka Majkić uvjerava da izmjene zakona nemaju cilj da oslabe opoziciju, „jer je finansiranje stranaka iz inostranstva zabranjena i u svijetu“. Ona ipak naglašava da je finansiranje iz inostranstva bilo razumljivo pred rat, ili nakon njega, „kada je trebalo učiti o višepartijskom sistemu“, ali da je to sada nepotrebnu „jer su partije nešto naučile“. Majkićeva uvjerava da je inostrano finasiranje mnogo više prisutno u FBiH, kod bošnjačkih partija.
„Šta znači donacija, na primjer, neke arapske države bošnjačkim strankama, nego čistu zloupotrebu. Znamo da je do sada CIK kaznio jedino SDP zbog prekomernog ubiranja para izvan BiH. Druge bošnjačke stranke nisu sankcionisane, što ne znači da nisu imale neku drugu podršku, kroz nevladine organizacije“, kaže Majkićeva.
Podsjećamo, CIK je 2007. kaznio SDP BiH sa 555.000 KM jer je 2004. od politički srodnih partija iz Velike Britanije, Danske i Švedske primila priloge, koji su za 552.973 KM prelazili dozvoljeni limit, koji je tada, za donacije pravnih osoba, iznosio osam prosječnih neto plata u BiH.
Dušanka Majkić uvjerava da je ovaj vid pomoći mnogo manji strankama u RS. Ona priznaje da je SNSD „nekada imala podršku nekih stranaka“, ali da to više nije slučaj.
Član radne grupe i CIK Stjepan Mikić kaže da ova grupa još nije završila posao, zbog čega ne može da govori o detaljima.
Legalno i(li) nelegalno
Transparensi internešnel BiH saopštio je da zabrana finansiranja političkih partija iz inostranstva nije u saglasnosti sa preporukama Venecijanske komisije. Takođe, TI smatra da je neophodno napraviti jasnu razliku između finansiranja političkih partija iz javnih i zvaničnih međunarodnih izvora od ilegalnog tajnog finansiranja iz inostranstva, koje je i neophodno zakonski zabraniti. Blic