SARAJEVO – Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je do sada najveći budžet u ovom entitetu u iznosu od 8,89 milijardi KM, što je za 649 miliona KM više nego u 2025. godini. Ipak, nakon što je novac raspoređen za različite potrebe, a između ostalih, i za povećanje plata i dnevnica funkcionerima, ostalo je tek stotinu miliona za Fond solidarnosti iz kojeg bi trebalo da se finansira liječenje oboljelih od malignih oboljenja.
U Federaciji BiH na lijekove dobijene preko Fonda solidarnosti čeka 1.200 pacijenata.
Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti FBiH regulisano je finansiranje Fonda solidarnosti, a obaveza Vlade FBiH je da u Fond uplati isti onaj iznos koji se prikuplja iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, što bi ove godine trebalo iznositi između 250 i 280 miliona KM.
Međutim, u budžetu koji je bio pred poslanicima federalnog Parlamenta za onkološke pacijente bilo je namijenjeno tek 80 miliona KM, a naknadnim usvajanjem amandmana poslanika Admira Čavalića kojim se još 20 miliona dodaje Fondu ukupan iznos sredstava u konačnici biće 100 miliona KM.
„Mi smo Odboru za ekonomsku i finansijsku politiku objasnile probleme sa kojima se susreću naši pacijenti kada je u pitanju nedostatak sredstava u Fondu solidarnosti. Ja sam rekla da Vlada FBiH već dugi niz godina krši Zakon i ne uplaćuje dovoljno novca u taj Fond. Kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja (ZZO) svake godine uplate 10,2 posto i isti toliki iznos bi morala uplatiti i Vlada Federacije BiH. Ove godine to će biti oko 250 miliona KM, a Vlada je u budžetu odvojila 80 miliona, što je oko 25 posto, a to je nedovoljno da svi naši najteži pacijenti ostvare svoja zakonom zagarantovana prava“, kaže poslanica Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović (SFBiH).
Planirano zaduženje FBiH u 2026. godini dvije milijarde
Međutim Fond solidarnosti nije jedini problem u budžetu Vlade Federacije. Planirano zaduženje ovoga entiteta je dvije milijarde tokom 2026. godine.
Novo zaduženje pravdali su rastućim troškovima, povećanjem penzija od 17 odsto, te nadolazećim kapitalnim projektima.
„Na prihodovnoj strani uvijek imate primitke od finansiranja, a na rashodovnoj strani imate i otplatu dugova koja iznosi 1,3 milijarde, a RS u ovom trenutku, a vidjećemo i nakon ovog drugog poravnanja za 2025. godinu, duguje značajan iznos sredstava. To je sad preko 100 miliona, tačnije ćemo znati nakon ovog drugog poravnanja zajedno sa zateznim kamatama. Ni taj dio nije korporiran na prihodovnu stranu,“ izjavio je Toni Kraljević ministar finansija FBiH.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić tvrdi da je dvije trećine budžeta unaprijed određeno zakonskim obavezama.
„Najveći dio sredstava ide na penzije, boračku populaciju, osobe s invaliditetom, porodice i djecu, kao i na podršku kantonima i opštinama. To nisu političke odluke od danas do sutra, nego trajne obaveze države prema onima koji su najviše oslonjeni na njen sistem. U takvom okviru, prostor za razvoj postoji, ali je ograničen. Oko pola milijarde konvertibilnih maraka usmjereno je u razvojne projekte, prije svega u infrastrukturu, jer bez razvoja nema dugoročne stabilnosti ni novih prihoda. Važno je naglasiti i to da Federacija Bosne i Hercegovine svake godine vraća više duga nego što se zadužuje. To govori o odgovornom upravljanju javnim novcem“, tvrdi Nikšić.
Ministrima povećanje plata i dnevnica
Međutim, građani premijeru Nikšiću i njegovoj Vladi zamjeraju nepopularno povećanje plata i dnevnica funkcionerima.
Osnovica za plate državnim službenicima i zaposlenima u Federaciji BiH, policajcima, zatvorskim stražarima povećana je za 12,5 odsto u 2026. godini, a na osnovu sporazuma Vlade FBiH i Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika.
Osnovica sada iznosi 540 KM. Plata u FBiH računa se tako što se osnovica i bod pomnože sa koeficijentom radnog mjesta. Na tako dobijeni iznos dodaje se 0,6 posto za svaku godinu radnog staža, ali najviše do 24 posto.
Ministrima u Vladi Federacije BiH je koeficijent devet pa će im plate u narednoj godini biti 4.860 KM. Najveći koeficijent u Federaciji BiH ima predsjednica, a tu funkciju trenutno obnaša Lidija Bradara. S obzirom na to da joj je koeficijent deset ona će od naredne godine imati platu 5.400 KM, što je povećanje za 600 KM jer je u 2025. godini imala platu 4.800 KM. Koeficijent premijera Nermina Nikšića i potpredsjednika Igora Stojanovića i Refika Lende iznosi 9,8, što znači da će od naredne godine imati plate od 5.292 KM.
Nakon plata, Vlada Federacije BiH uvećala je sebi i dnevnice.
Tako je uredbom donesenom krajem 2025. godine o naknadama troškova za službena putovanja izmijenjen iznos za dnevnice pa je sa 25 KM povećan na 45 KM.
Prema toj uredbi, pod službenim putovanjem na području BiH smatra se ono putovanje kada je državni službenik upućen u mjesto koje je udaljeno najmanje 30 kilometara od mjesta rada državnog službenika, a putovanje u inostranstvo podrazumijeva putovanje u mjesto van BiH.
„Zaključno sa 1.12.2025. godine milijardu i 500 miliona su novi dugovi u FBiH, a od 2022. godine ova Vlada se zadužuje samo za čisti novac koji troši na rashodovnoj strani koji se uglavnom ne vraća ponovo u budžet“, smatra poslanik SDA u PFBiH Salko Zildžić.
Marketinška povećanja penzija
Iako se vlast hvali povećanjem penzija od 17 odsto izostavlja do kraja pojasniti kako će se nove izmjene i dopune PIO zakona odraziti na penzionere, posebno one koji dolaze iz malih ruralnih sredina.
“Ne može se desiti da osoba koja je radila 15 godina i osoba koja je radila 40 godina imaju ista primanja. Radimo ono što je nužno u skladu s našim trenutnim finansijskim mogućnostima“, kazao je ministar za socijani rad i politiku Adnan Delić.
Po novim pravilima, oni koji steknu pravo na penziju od 1. januara 2026. godine, a imaju od 15 do 20 godina staža, primće 60 odsto prosječne penzije ili trenutno 437 KM.
Sa istim godinama staža onaj ko je pravo na minimalnu penziju stekao 2025. godine prima 670 KM.
Ipak, ministar Delić penzionere tješi i kaže da će prvo povećanje od 11,6 odsto biti već u februaru, dok se za jul planira dodatno povećanje od 5,6 odsto.
Hoće li to biti dovoljno za hranu, struju i režije nije teško pogoditi u vremenu kada cijene nenormalno rastu pitanje je na koje nije teško dati odgovor.
Do tada aktivisti različitih stranaka, sami funkcioneri će pažljivo biranim riječima, selektivnim podacima građanima predstavljati „stvarnost“ koju žive.