Vlada Srpske posluje s mrtvim „Farmlandom“

– Ministarstvo poljoprivrede ponovo dalo nepostojećem „Farmalandu“ na korišćenje 860 hektara državnog zemljišta iako već duguje milione za koncesiju i poreze.

– Ostali poljoprivrednici, koji godinama traže od države dodatno zemljište, ogorčeni potezom vlasti RS

BANJALUKA – Iako govedarska farma „Farmland“ ne radi i ima milionska poreska dugovanja, Vlada Republike Srpske u tome ne vidi ništa sporno pa je, umjesto da raskine, naložila da se s tim preduzećem zaključi Aneks Ugovora o korišćenju stotina hektara državnog poljoprivrednog zemljišta za koje ova farma ne plaća koncesionu naknadu.

Vlada je Odluku o izmjeni Odluke o dodjeli koncesije za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u svojini Republike Srpske preduzeću „Farmland“ Nova Topola, donijela krajem novembra.

Tom Odlukom zemljište kojim raspolaže „Farmland“ se sa 1.357 hektara smanjuje na 865 hektara.

„Ovlašćuje se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da sa koncesionarom zaključi Aneks dva Ugovora o koncesiji“, navedeno je u Odluci Vlade koja je stupila na snagu prije nekoliko dana.

„Farmlandu“ je smanjena površina državnog zemljišta, ali je problematično zašto im je Ministarstvo poljoprivrede uopšte legalizovalo nastavak korišćenja više od 860 hektara zemljišta za koje ne plaćaju dažbine, a za koje istovremeno postoji ogromno interesovanje drugih korisnika.

„Farmland“, prema podacima Poreske uprave RS, duguje 4,15 miliona KM, od čega se na poreze se odnosi 762.405 KM, na doprinose 3.346.463 KM, a na koncesionu naknadu 41.972 KM.

I pored toga što je Zakonom o koncesijama definisano da koncesionar pravo obavljanja privrednih djelatnosti korištenjem javnih dobara ima na određeno vrijeme pod uslovima određenim Zakonom i uz plaćanje koncesione naknade, u Vladi su ipak odlučili da to pravo i dalje daju „Farmlandu“ iako ne plaća koncesionu naknadu.

Zakon propisuje i da koncedent može raskinuti ugovor ako koncesionar neuredno plaća naknadu, što je slučaj s „Farmlandom“, ali u Vladi i taj dio Zakona odbijaju da primjene.

Na pitanje s kim će zaključiti Aneks, s obzirom da „Farmland“ ne radi i da odgovorni nisu prisutni u tom preduzeću, u Ministarstvu poljoprivrede odgovaraju da će „ugovor biti potpisan sa ovlaštenim licem koncesionara“.

„Odlukom je definisano da je, od oko 1.350 hektara koje „Farmland“ ima po važećem Ugovoru o koncesiji, Aneksom Ugovora predviđeno da se taj broj smanji na oko 850 hektara, odnosno da se oko 500 hektara da opštini Gradiška. To poljoprivredno zemljište bi dalje opština dala na raspolaganje zainteresovanim poljoprivrednicima putem zakupa. Poljoprivrednici su ranije iskazali interes za tim površinama“, istakli su u Ministarstvu.

Dodali su da su na taj način „Farmlandu“ izuzete značajne površine zemljišta.

„Na sve to je pozitivno mišljenje dala i opština Gradiška, a saglasnost je dala i Komisija za koncesije RS“, naglasili su u Ministarstvu ne objašnjavajući suštinu pitanja CAPITAL-a zašto se sa „Farmlandom“ nastavlja poslovati.

U Komisiji za koncesije RS kažu da su saglasnost dali jer se „Farmlandu“ oduzima dio zemlje.

„Obavijestili smo Vladu da u tom preduzeću nema niko, da ne plaćaju koncesionu naknadu i da se s njima ne može stupiti u kontakt, da je preduzeće zaključano“, rekao nam je predsjednik Komisije za koncesije Radenko Đurica i dodao da je do nadležnog Ministarstva i Vlade da li će Ugovor o koncesiji raskinuti.

Dodaje da su u Komisiji saglasni da se dio zemlje oduzme „Farmlandu“ i da poljoprivrednicima na korištenje putem javnog poziva.

Poljoprivrednici ogorčeni: To je politika propadanja

Potpredsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Ranko Sarajlić iz Laminaca kod Gradiške kaže da je „Farmlandu“ davno trebalo oduzeti svaki kvadrat zemlje koji im je dat.

„Poljoprivrednicima, pravnim licima, je neophodno zemljište i od njih država ima koristi. Ne smije se dozovoliti da se usitnjavaju površine, to je najgora varijanta. „Farmlandu“ ostavljaju opet značajan dio zemljišta, a firma ne postoji, propala je, davno joj je trebalo oduzeti zemljište. Treba dati onima koji obrađuju zemlju, zapošljavaju ljude, plaćaju obaveze i koncesiju, nema se šta dalje pričati. Ako je lice nelikvidno šest mjeseci koncesija se raskida, a „Farmland“ je nelikvidan otkad postoje. To nije politika razvoja, već propadanja“, istakao je Sarajlić.

Iako dospjele neizmirene obaveze „Farmlanda“ prema Poreskoj upravi iznose 4,15 miliona KM, PURS i pored toga nije podnijela zahtjev za stečaj ovog preduzeća, uz obrazloženje da je u stečajnim postupcima naplata neizvjesna i veoma mala, pisao je portal CAPITAL u tekstu „Poreska uprava ignoriše milionska dugovanja „Farmlanda““.

Bivši radnici „Farmlanda“ ušli su u to preduzeće uz pomoć sudske policiji 31. oktobra i zatekli pustoš i zapuštenu opremu. Na taj način pokušali su da zaplijene imovinu i naplate oko 300.000 KM koje im „Farmland“ duguje, a za koje imaju pravosnažne presude.

Zaplijenjena imovina „Farmlanda“ prodata je na licitaciji 3. decembra. Za veći dio ponuđenih stvari nije bilo interesovanja, te je od ponuđenih 59 stvari, prodata trećina.

Privilegovan položaj godinama

Da „Farmland“ ima povlašten položaj u Vladi Srpske i da za njega ne važe zakoni pokazalo se odavno, a isto je utvrdila i Glavna služba za reviziju javnog sektora koja je još 2016. godine otkrila da Ministarstvo finansija RS nije ukinulo rješenja o odgađanju poreskog duga za „Farmland“ i za „Farmland foods“, koji su u vlasništvu Dragana Vasiljevića, iako je Poreska uprava dostavila obavještenja u kojima navodi da se ovi poreski ne izmiruju obaveze iz reprograma.

Iako nije poštovao Ugovor o koncesiji, a ni reprograme obaveza, „Farmland“ je proteklih godina dobio velike iznose iz budžeta na osnovu podsticaja.

Resorni ministar Stevo Mirjanić prošle godine je u odgovoru na poslaničko pitanje naveo da su u posljednjih devet godina „Farmlandu“ odobreni i isplaćeni podsticaji. Od 2013. do 2015. godine „Farmland“ je samo za mlijeko dobio oko 5,5 miliona KM podsticaja.

„Farmland“ je proteklih godina dobio i dva kredita Investiciono-razvojne banke RS u ukupnom iznosu od 17,8 miliona maraka.

Pored Ugovora o koncesiji, RS je sa „Farmlandom“ imala i ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji, ali su zbog kršenja tog ugovora Robne rezerve RS, koje su u stečaju, tužile „Farmland“.

Radi se o ugovoru koji je nekadašnja Direkcija za robne rezerve RS 2009. godine zaključila sa „Farmlandom“, a na osnovu kojeg je predviđena nabavka i čuvanje 1.000 grla.

Nakon što je utvrđeno da na ovoj farmi nema junica, niti hiljade tona državnih žitarica koje su joj povjerene na čuvanje i koje, prema ugovoru sa Robnim rezervama, treba da vrati Srpskoj, „Robne rezerve“ su krajem 2016. godine podnijele tužbu protiv „Farmlanda“.

Uprava „Farmlanda“ ranije je tvrdila da je u probleme zapala jer je morala, po osnovu solidarne odgovornosti, da isplaćuje presude donesene protiv preostala tri preduzeća iz bivšeg PIK „Mladen Stojanović“.

Govorili su i da su pronašli kupca, te da je kupoprodajni ugovor od 24 miliona evra potpisan sa jednom kineskom kompanijom. Međutim, od toga do danas nije bilo ništa.

Za vlasnika „Farmaland“ Dragana Vasiljevića godinama se nezvanično tvrdi da je u odličnim prijateljskim vezama sa najvišim funkcionerima Republike Srpske.

Član Upravnog odbora „Farmlanda“ Predrag Zgonjanin tražio je da mu pitanja o „Farmlandu“ pošaljemo na mail, istakavši da će odgovoriti. Portal CAPITAL će njegov odgovor objaviti kada stigne.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan