BEOGRAD, Komercijalna banka će ostati u trajnom vlasništvu Srbije, dok je ideja da se spoje neke od preostalih banaka u kojima država ima manjinski ili većinski udio, saznaje “Blic” u Vladi Srbije.
– Sad imamo neracionalnu situaciju sa dosta malih banaka u kojima država ima udio. Uskoro ćemo uraditi analizu i generalno je ideja da se ide na ukrupnjavanje jer je ovakvo poslovanje neodrživo – kaže izvor “Blica” iz Vlade.
Zasad je izvjesno da će država ostati pojedinačno najveći akcionar u Komercijalnoj banci tako što će ta banka biti dokapitalizovana do kraja ove godine. Prvobitno je u budžetu za 2012. bilo planirano 11 milijardi dinara za ove namjene, ali će se tek nakon rebalansa znati koji je tačno iznos u pitanju.
Dogovor sa ostalim manjinskim akcionarima, EBRD i njemačkim i švedskim fondom podrazumjeva da država upumpa kapital u Komercijalnu banku ili joj udio 2013. pada na 27,46 odsto. Postojala je pretnja da će se upravo to i desiti budući da je krajem aprila propala emisija akcija koju je ta banka raspisala kako bi država zadržala svoj većinski udio.
Kako “Blic” saznaje u Nemanjinoj 11, država Srbija i u narednih nekoliko godina ne namjerava da privatizuje ovu banku, a krajnji cilj je da ona trajno ostane u većinskom domaćem vlasništvu.
Osim u Komercijalnoj, u ovom trenutku, država preko povezanih lica, ima preko 50 odsto udjela u Jubmes, Srpskoj, Čačanskoj banci i Poštanskoj štedionici. Nakon dokapitalizacije u aprilu, postala je većinski akcionar u PBB, Razvojnoj i Novoj Agrobanci, dok „Dunav osiguranje“, osiguravač u državnom vlasništvu, ima svoju, Dunav banku.
Prema podacima NBS za prvo polugođe ove godine, sedam banaka u kojima država ima udio ostvarile su dobit od 3,7 milijardi dinara, što je poređenja radi nešto više od profita koji je u istom periodu ostvarila Rajfajzen banka i daleko iza profita Inteze, najveće banke na tržištu.
Takav uspjeh državnih banaka u Srbiji povukla je najvećim dijelom Komercijalna, sa profitom od 2,2 milijarde dinara. S druge strane, PBB i Razvojna banka bilježe zajednički gubitak od preko sedam milijardi dinara i to uprkos tome što je država upumpala kapital u obe banke, kao i u Novu Agrobanku u iznosu od gotovo 200 miliona evra.
Taj novac se uzima iz džepova svih poreskih obveznika što je osnovni razlog da mnogi ekonomisti tvrde da država ne treba da kontroliše trećinu bankarskog sektora.
Međutim, Branko Urošević, profesor Ekonomskog fakulteta, smatra da pravilo kako je država uvijek loš vlasnik ne važi u svim slučajevima.
– Znam mnoge ljude koji vode banke sa državnim vlasništvom i koje zbog toga dobro posluju. Imate i Agrobanku gdje država nije imala većinski udio, gdje je vlasništvo bilo razuđeno i uprava je bila pomirena s tim da se ne mješa mnogo u svoj posao zbog čega ta banka i jeste propala – kaže Urošević.
On dodaje i da je mnogo čistija situacija u onim bankama gdje je država jedini vlasnik, poput Jubmesa ili Poštanske štedionice jer je tamo direktno odgovorna i za dobre i za loše rezultate.
– Treba imati u vidu i da sva spajanja banaka u jednu veliku nisu uvijek dobra – kaže Urošević i navodi primjer Španije gdje su spojene četiri loše regionalne banke koje su povukle u čabar cijeli bankarski sektor. Blic