BEOGRAD, Usvajanjem Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za narednih 10 godina, Vlada Srbije je prihvatila i stala iza stateških ciljeva agrarne politike, izjavila je juče ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković.
Ona je za TV Pink kazala da su ti ciljevi povećanje poljoprivredne proizvodnje, rast dohotka proizvođača, unapređenje konkurentnosti, tehničko- tehnloško unapređenje ovog sektora, unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima, smanjenje siromaštva.
“To znači da vlada i država, imajući u vidu značaj sektora poljoprivede, prvi put uz jasan plan i sistemski pristup prilaze rješavanju pitanja u oblasti poljoprivrede“, dodala je Bogosavljević Bošković.
Ipak, kako je navela ovo nije dovoljno, i Strategija je samo prvi dokument koji pruža mogućnost da se brzo uradi akcioni plan za izradu nacionalnih programa za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Prema njenim riječima, ovi programi znače i konkrete mjere podrške i pomoći poljoprivrednoj proizvodnji – mjere kojima će na sistemski način pokušati da najefikasnije, a istovremno na duge staze, pomognu srpskom poljoprivredniku da što prije poveća i unaprijedi proizvodnju i poziciju na tržištu poljoprivrednih prozvoda.
Bogosavljević Bošković je navela i da će u narednom periodu raditi na izradi posebnih mjera podrške, čime će stimulisati određene vrste proizvodnje na određenim područima u zavisnoti od agroekoloških uslova i geografskih karakteristika područja.
“To znači da ćemo odrediti područja na kojima ćemo stimulisati voćarsku, vinogradarsku, ratarsku i proizvodnju povrća, da ćemo pripremiti posebne mjere za unapeđvanje organske porizvodnje, i posebno stimulisati područja u kojima u ranijem periodu njive nisu korisćene za konvencionalnu proizvodnju, pa u zemljištu nema ostataka pesticida i herbicida“, objasnila je ministarka.
Posebna pažnja u ovim nacionalnim programima biće poklonjena malim poljoprivrednim gazdinstavima, jer oni čine tri četvrtine ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava, kazala je ona i dodala da je cilj da se ona osnaže, organizuju i udruže jer za najveći broj njih bez ovakovg pristupa nema opstanka u uslovima otvorenog tržišta i slobodne trgovine.
“Svjesni smo da iz godine u godinu slabi ekonomska moć najvećeg broja malih poljoprivrednih gazdinstava, uslovi života na selu postaju teži, poljoprivredni proizvođači moraju da izdvoje više sredstava za proizvodnju, a sa druge strane kada prodaju proizvode kupci žele da ih dobiju po što manjoj cijeni“, navela je Bogosavljević Bošković.
Govoreći o zakonskoj regulativi, Bogosavljević Bošković je kazala da je Zakon o predžetvenom finansiranju prošao proceduru javne rasprave, ko i da očekuje da on bude usvojen nakon kratke ljetne pauze i u primjeni već od ove jeseni.
“Ovaj zakon pruža mogućnost da na jednostavan i povoljan način dođu do kratkoročnih kreditnih sredstava, a novina je u tome što hipoteka neće biti na nekretninama, već na budućem rodu“, istakla je Bogosavljević Bošković i dodala da je ovaj zakon važan jer se njime zaokružuje sistem finansiranja prije i poslije žetve.
Kada je riječ o sredstvima iz predpristupnih fondova EU, iz IPARD programa je za Srbiju opredjeljeno oko 175 miliona evra, što je na godišnjem nivou nešto više od 30 miliona evra.
Kako je objasnila, ovaj program je važan jer predstavlja mogućnost da poljoprivrednici sa projektima, koji se odnose na investicije u proizvodnju mlijeka, mesa, voćarstvo i povrtarstvo, u objekte, skladišta, opremu i pogone za preradu, mogu i sami da konkurišu za sredstva iz ovog fonda, a on bi trebao da zaživi već od naredne godine.
Govoreći o nadoknadi štete o poplava, Bogosavljević Bošković je navela da to teče po utvrđenom planu i da su do sada uspjeli da nadoknade štetu u smislu obezbjeđivanja sjemena i goriva.
U toku je raspodjela pomoći u životinjama, a u narednom periodu obezbjedićemo sredstva za nabavku mineralnih đubriva, dodala je ona.
Komentarišući rad u prvih 100 dana vlade, Bogosavljević Bošković je kazala da njeno Ministarstvo uspjelo da relizuje predviđen plan rada, da je zadovoljna postignutim i radom saradnika, ali da znam da može više i bolje, te da će konačnu ocjenu dati predsjednik vlade i građani. Tanjug