BEOGRAD, Za antikrizne mjere koje su bile na snazi prethodne dvije godine para više nema, a tek objavljeni rebalans – ne nudi nijedan novi program. A koliko će udar krize biti snažan danas je teško procijeniti. Prema informacijama „Novosti“, upravo o nemogućnosti tačne procjene mogućih šteta razgovaralo se i prilikom nedavnih pregovora sa Misijom MMF koja, takođe, nije mogla da ukaže na tačan stepen mogućih „oštećenja“ srpske privrede nakon prelivanja novog talasa svjetskih ekonomskih problema.
Ono što se zna jeste da je izvoz značajno usporen, da investicije nikada nisu bile manje, da država više nema druge mehanizme pokrića deficita nego da se zadužuje, ali i da je broj onih koji danas ima sreću da uopšte imaju posao sve manji. Posljednji podaci kažu da je nezaposlenost dostigla gotovo 23 odsto, ali i da se nova otpuštanja tek očekuju.
Privrednici već nekoliko mjeseci apeluju na nadležne da na vrijeme osmisle mjere kojima će ublažiti posljedice nadolazeće krize. Preraspodjela državne kase, međutim, pokazuje za njih novca nema. Nema više subvencinisanih kredita za likvidnost i investicije, a Fondu za razvoj je pripalo svega 650 miliona dinara više nego što je to planirano budžetom. Doduše, na pozajmice sada računaju i hladnjačari, koji su zauzvrat malinarima ponudili veće otkupne cijene.
U Ministarstvu ekonomije i dalje ne odustaju od ideje da se privredi može pomoći jeftinijim kreditima i to tako što bi NBS smanjila obaveznu rezervu bankama na plasmane koje bi bile namijenjene izvoznicima. Firmama treba „jeftiniji“ novac, ali se iz centralne banke više puta čulo da oni za tu mjeru nisu spremni. Drugi pravac pomoći bila bi administrativna „sječa“, koja bi trebalo da smanji parafiskalna opterećenja. Reforma propisa, međutim, u Srbiji traje već nekoliko godina i još nije dala očekivane finansijske rezultate. Lokalne samouprave, s druge strane, manjak u kasi najlakše nadoknade povećanjem svojih nameta.
Banka
Do kraja oktobra očekuje se prvi nacrt zakona o Razvojnoj banci, u kome će biti definisan izvor i visina osnivačkog kapitala, način funkcionisanja i raspon kamatnih stopa.
Povećanja
Oko 800 miliona dinara više rebalans je opredjelio za privlačenje direktnih investicija, pa je u 2011. za njih namijenjeno ukupno 3,5 milijardi dinara. Sa 700 miliona dinara su „ojačana“ sredstva za podsticanje namjenske proizvodnje, a to su subvencionisani krediti za likvidnost privrede, ali i nabavku domaće robe. Od tog novca, 300 miliona dinara ide na subvencionisanje stambenih kredita. Novosti
Vlada Srbije bez mjera za novu krizu
