BANJALUKA, Glavna služba za reviziju javnog sektora sastavila je plan rada o revizijama u 2008. godini, prema kojem su predviđene 54 revizije, od čega 26 revizija budžeta RS, četiri fondova RS, 16 opštinskih budžeta i osam revizija državnih preduzeća, rekao je u intervjuu za “Fokus” Boško Čeko, glavni revizor javnog sektora RS
– S 30. junom obavili smo 15 revizija, od čega se 14 revizija odnosilo na budžet RS i revizija budžeta opštine Bijeljina. Takođe, završili smo nacrt izvještaja grada Banja Luka, a u toku su revizije opština Doboj i Prijedor. Završili smo izvještaj Sekretarijata Vlade RS i u toku je period koji je predviđen za primjedbe. U toku su i revizije Poreske uprave, Ministarstva zdravlja, Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite i Fonda PIO – rekao je Čeko.
Kako ocjenjujete dosadašnje nalaze revizije?
ČEKO: Kada su u pitanju konačni izvještaji budžeta RS do sada smo iskazali jedno negativno mišljenje i to kod Službe predsjednika RS, te dva mišljenja s određenom rezervom i to kod Ministarstva trgovine i turizma i Ministarstva nauke i tehnologije, dok su ostali izvještaji pozitivni. Kod Ministarstva trgovine skrenuli smo pažnju na uknjižavanja nekih sredstava i čim se ta nepravilnost otkloni izvještaj će biti pozitivan. Kod Ministarstva nauke uvidjeli smo da kod određenih grantova koje ovo ministarstvo daje akademijama i drugima mora vršiti više kontrola. Gledajući sve zajedno može se reći da je došlo do poboljšanja.
Kako komentarišete Nacrt izvještaja o reviziji grada Banja Luka?
ČEKO: Sam nacrt je dokument koji može da doživi određene izmjene. Ovih dana biće objavljen konačan izvještaj kada ćemo moći detaljno govoriti. Na osnovu saznanja, mogu reći da je u velikim opštinama došlo do poboljšanja finansijske discipline. U ranijim godinama bilo je veoma mnogo negativnih mišljenja kod opština. Očekujem da će kod opština čije su revizije u toku i kod onih koje će uslijediti biti daleko manje negativnog mišljenja. Raduje činjenica da su načelnici opština jednostavno prihvatili naše preporuke i uspostavljaju finansijsku disciplinu i jače interne kontrole, što dovodi do bolje kontrole trošenja novca.
Da li ima pritisaka na rad revizije?
ČEKO: Što se tiče samog rada mi od naših klijenata nemamo nekih značajnijih pritisaka, radimo profesionalno svoj posao. Određene poteškoće u radu javljaju se upravo zato što mi reviziju vršimo nakon određenih radnji koje su se već desile, pa su do momenta naše revizije medijski termini popunjeni mišljenjima o nečemu što je predmet naše revizije i to stvara veliki pritisak. Mi smo objelodanili izvještaj o Službi predsjednika RS i tačna odstupanja smo naveli u izvještaju. Nikakvih pritisaka nismo imali od same Službe predsjednika ili bilo koga, ali istovremeno su odgovorna lica dala ostavke zbog zloupotrebe položaja što je stvorilo neku vrstu pritiska.
NSRS vas je obavezala za reviziju izgradnje Administrativnog centra RS.
ČEKO: Kada je riječ o Administrativnom centru Vlade RS član 5 je definisao da se ne podliježe ugovoru o nabavkama kada se kupuje gotov objekat. Vlada je donijela svoje odluke koristeći član 5 i na taj način nije primjenjivala Zakon o javnim nabavkama. Nigdje nije ništa preciznije zakonom utvrđeno niti podzakonskim aktima, tako da Vlada RS nije morala primijeniti Zakon o javnim nabavkama. Mi ćemo u izvještaju navesti činjenično stanje, sve što je urađeno i citirati zakon. Mi ne donosimo nikakav sud o tome, jer nismo pravnici. Nemamo osnova da kažemo da li je to suprotno zakonu, a kada je u pitanju Administrativni centar i Agencija za bankarstvo BiH dala je autentična tumačenja vezana za član 5.
U posljednje vrijeme dobili ste veliki broj sudskih poziva?
ČEKO: Pozivaju me po dva osnova, kao glavnog revizora u svojstvu svjedoka, vještaka gdje sam do sada dobio oko sedam poziva. Pozivan sam u slučaju vještaka na Sud BiH u vezi sa suđenjem bivšem premijeru RS Mladenu Ivaniću u slučaju “Srpske šume”. Pozivali su me i u ranijim procesima u svojstvu svjedoka vezano za federalni i kantonalni sud u Sarajevu, gdje se koristio naš izvještaj. Smatram da za to nema potrebe i da je to gubljenje vremena. Drugi osnov je kada me pozivaju u svojstvu tuženog, za sada drugi put, mada ne znam koliko još ima takvih prijava. Prije četiri godine dao sam izjave medijima, gdje sam spomenuo ime i taj me tuži za 10.000 KM po osnovu klevete ili duševne boli. Za isti intervju, zbog spominjanja imena, drugo lice me po osnovu duševne boli tužilo za 50.000 KM. Mi imamo imunitet po svome radu po građanskoj i krivičnoj odgovornosti. Kao glavni revizor imam čak imunitet i za određeni javni nastupi. Neshvatljivo je da sudija od mene traži objašnjenje umjesto da tako nešto odbaci.
Moraću od nadležnih institucija u RS, kao što je NSRS tražiti zaštitu od takvih pritisaka.