Vlada RS planira preko IRB-a uticati na stabilnost finansijskog sektora RS

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske namjereva da omogući Investiciono – razvojnoj banci (IRB) RS da koristi raspoloživa sredstva, kako za razvojno finansiranje, tako i za smanjenje negativnog uticaja poremećaja na finansijskom tržištu na stabilnost finansijskog sektora i ekonomiju Republike Srpske.

Iako je u dnevnom redu za sjednicu Vlade RS 6. marta bilo navedeno da će stanje u IRB-u biti razmatrno, u saopštenju nakon sjednice o tome nije navedena ni riječ.

Nakon što se Vlada upoznala s Informcijom o upravljanju i poslovanju IRB-a sa prijedlozima za unapređenje, konstatovano je da je „potrebno izvršiti strateško prilagođavanje poslovanja IRB razvojnim ciljevima Republike Srpske“.

To je zamišljeno na način da se zadrži postojeći statusno-pravni model IRB-a uz preispitivanje opravdanosti i mogućnosti prenosa upravljanja nad pojedinim fondovima na drugog upravljača.

Kako je CAPITAL raniije objavio, jedna od opcija koje su ranije spominjane je da Fond za restituciju RS pređe u nadležnost Društva za upravljanje penzijskim rezervnim fondom (PREF).

Pored toga, Vlada u jednom od zaključaka definiše da se madat IRB-a uskladi sa međunarodnim preporukama za nacionalne razvojne banke i to „omogućujući IRB-u da koristi raspoloživa sredstva, kako za razvojno finansiranje, tako i za smanjenje negativnog uticaja poremećaja na finansijskom tržištu na stabilnost finansijskog sektora i ekonomiju Republike Srpske“.

Mišljenja IRB-a i ekonomista o tome šta konkretno znače usvojeni zaključci su podijeljena.

IRB: Nastavljamo plasiranje sredstava posrednim putem

U IRB-u za CAPITAL kažu da će, kada su u pitanju operativni modeli funkcionisanja, i u narednom periodu nastaviti sa plasiranjem sredstva posrednim putem, kroz saradnju sa komercijalnim bankama.

„U tom smlisu ne postoji naše približavanje sa djelatnostima ovih banaka. Nastavićemo djelovati na principima komplementarnosti sa sektorom komercijalnog bankarstva, fokusirajući se na ona područja finansiranja gdje u dovoljnoj mjeri ne vlada interesovanje komercijalnog sektora, a prepoznate su potrebe ili značajni potencijali koja ta područja imaju u pogledu mogućnosti dinamiziranja privrednog i ukupnog društvenog rasta i razvoja Republike Srpske“, navode u IRB-u.

Dodaju da ovakav pristup ujedno odgovara uobičejenom mandatu nacionalnih razvojnih banaka.

„Dakle, IRB će kroz svoje kreditne aktivnosti, koje se realizuju putem banaka, doprinijeti i povećanju njihovih operacija što će, kao i do sada voditi održavanju stabilnosti sektora u cjelini. Na sve eventualne poremećaje koji se jave u funkcionisanju finansijskog sistema nastojaćemo adekvatno odgovoriti, u skladu sa politikama i pravilima finansiranja i djelovanja IRB-a“, pojašnjavaju u toj instituciji.

S druge strane, ekonomisti drugačije tumače zaključke Vlade.

Đogo: Djelatnost IRB-a se približava komercijalnim bankama

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Istočno Sarajevo Marko Đogo kaže da su zaključci uopšteni, ali da je vidljivo da Vlada pokušava da iskoristi IRB kao vid amortizera koji bi anticiklično djelovao u finansijskom sistemu.

Dodaje da bi IRB, zahvaljujući državnim garancijama, mogla da pozajmljuje novac na međunarodnim finansijskim tržištima i da ta sredstva plasira u RS.

„Način na koji se to misli uraditi je da se djelatnost IRB-a mnogo više približi komercijalnim bankama i da se njen kreditni bonitet iskoristi,u slučaju da dođe do prekida tokova kapitala iz inostranstva ka BiH, da se plasiraju sredstva na domaće tržište onda kada to druge banke ne bi mogle ili ne bi htjele. Koliko god ovo bila pozitivna stvar, može se zloupotrijebiti na način da se tim kapitalom, i u situaciji kada nije došlo do prekida dotoka kapitala iz inostranstva, finansiraju privilegovani pravni subjekti što bi bilo loše za poslovanje IRB-a i može dovesti do porasta učešća problematičnih kredita u njenim kreditnim plasmanima“, rekao je Đogo.

Drugi ekonomisiti upućeni u dešavanja u finansijskom sektoru ističu da se iza svega krije namjera Vlade RS da novac poreskih obveznika preko IRB-a upumpaju u javna i druga preduzeća kako ista ne bi propala.

To je bilo moguće dok su u IRB-u postojali direktni plasmani, a s obzirom na to da su oni ukinuti, rizik za taj potez, ako bi se desio, snosiće finansijski posrednici, odnosno komercijalne banke, osim ako se ponovo ne vrati opcija direktnih zajmova.

Uvodi se i nadzor IRB-a

Vlada je usvojila i zaključak da se unaprijedi mehanizam unutrašnjeg i spoljnog nadzora poslovanja IRB-a, što je raniji zahtjev Svjetske banke i MMF-a, o čemu je CAPITAL pisao u tekstu „IRB uskoro pod nadzorom Agencije za bankarstvo RS“.

Kako smo ranije objavili predstavnici IRB-a osporavaju pojedina rješenja i prijedloge Vlade, što potvrđuje i zaključak Vlade kojim zadužju IRB da u roku od 30 dana dostave dodatna obrazloženja izdvojenih mišljenja o prijedlozima datim u Informaciji o upravljanju i poslovanju IRB-a.

Nakon dostavljanja obrazloženja od strane IRB-a, Radna grupa Vlade treba da izradi Strateški okvir budućeg poslovanja IRB-a.

Ministarstvo finanasija RS je zaduženo da zatraži od međunarodnih institucija stručnu podršku za reviziju metodologje za utvrđivanje neto imovine fondova hartija od vrijednosti , kojima upravlja IRB.

Svi zaključci stupili su na snagu 6. marta, kada su usvojeni na sjednici Vlade.

U Ministartsvu finansija RS na zahtjev CAPITAL-a da nam dostave Informaciju ili pojasne zaključke koje je usvojila Vlada u vezi sa IRB-om ostali su nijemi.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan