ZAGREB, Dob za odlazak u starosnu penziju za žene i muškarce izjednačiće se u sljedećih 10 godina, a onima koji idu u prijevremenu starosnu penziju za svaku godinu ranijeg odlaska penzija bi se umanjivala za 4,08 odsto, ili za pet godina maksimalno za 20,4 odsto, a istovremeno bi se za isti postotak nagrađivalo kasnije penzionisanje, prijedlog je izmjena Zakona o penzionom osiguranju koje je Vlada Hrvatske sa današnje sjednice uputila Saboru.
Trenutno žene u starosnu penziju idu sa 60 godina, a muškarci sa 65 godina, a Vlada predlaže da se od 2011. do 2019. ženama ta dob svake godine povećava za šest mjeseci, pa bi se dob za odlazak u starosnu penziju za žene i muškarce izjednačila 2020. godine. U istom bi se roku izjednačila dob za žene i muškarce i za prijevremenu starosnu penziju, pa bi za deset godina i žene mogle u prijevremenu starosnu penziju sa navršenih 60 godina i 35 godina penzionog staža.
Time se, istakao je ministar prirede, rada i preduzetništva Đuro Popijač, izvršila i odluka Ustavnog suda iz 2007. godine koji je za izjednačavanje dobi za starosnu penziju za žene i muškarce odredio kraj 2018. godine. Vlada predloženim izmjenama, koje bi stupile na snagu 1. oktobra, povećava i postotak penalizacije za ranije penzionisanje i sa dosadašnjih 1,8 odsto po godini to diže na 4,08 odsto, pa bi za penzionisanje pet godina prije zakonskog roka za odlazak u starosnu penziju to smanjenje bilo 20,4 odsto.
Istovremeno bi se svaka godina staža iznad zakona penzija povećavala za 4,08 odsto, odnosno za maksimalnih pet godina za 20,4 odsto. Potrebno je nekad donositi ovako teške i nepopularne mjere, ali u cilju stabilizacije i uspostavljanja održivog penzionog sistema na duži rok, kazao je ministar Popijač.
Premijerka Hrvatske Jadranka Kosor to potkrepljuje i podacima koji govore o nepovoljnom odnosu broja zaposlenih i penzionera – trenutno je u Hrvatskoj 1.532.633 osiguranika, a 1.187.509 penzionera, s tim da je s 40 godina radnog staža 11,6 odsto penzionera, a sa 35 do 39 godina staža njih 23,8 odsto.
Saboru je Vlada uputila i izmjene Zakona o posredovanju u zapošljavanju kojim predlaže smanjenje naknade za nezaposlenost nakon prva tri mjeseca. Trenutno nezaposleni u prva tri mjeseca dobivaju naknadu od 70 odsto, a za preostalo vrijeme 50 odsto osnovice (prosjek njihove tromjesečne plate prije prestanka radnog odnosa, a umanjeno za doprinose za obvezna osiguranja).
I po predloženim izmjenama i u prvih 90 dana, odnosno tri mjeseca, naknada za nezaposlenost ostala bi im 70 odsto, ali bi se u preostalom periodu smanjila na 35 odsto. Osobe koje primaju naknadu, a žele ući u program prekvalifikacije ili doškolovavanja omogućilo bi se da umjesto novčane naknade primaju neoporezivu stipendiju u iznosu 1.600 kuna, predviđaju izmjene koje bi stupile na snagu 1. oktobra.
Vlada predlaže i nastavak racionalizacije sudova, pa se nakon općinskih i prekršajnih sudova, predlaže i spajanje, pa time i smanjenje broja županijskih i trgovačkih sudova. Trenutno postoji 21 županijski sud, a spajanjem bi se njihov broj smanjio na 15, dok bi se nakon spajanja broj trgovačkih sudova sa 13 smanjio na 7, kazao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Prema obrazloženjima iz prijedloga, racionalizacija mreže županijskih i trgovačkih sudova provešće se do kraja 2019. godine, a iznos potreban za provođenje racionalizacije procjenjuje se na 45,2 miliona kuna. Hina/pd