BEOGRAD, Predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetković očekuje da će se iduće godine međunarodna finansijska kriza preliti u ovu državu, ali da Vlada neće dozvoliti da Srbija bude uvedena u hiperinflaciju i nestabilnost.
On je rekao da će iduća godina za njene građane biti teška, ali ne i neizdrživa zbog paketa mjera koje je pripremila Vlada kako bi država prošla kroz krizu bez većih potresa.
Cvetković je na konferenciji za novinare koja je posvećena vladinim mjerama za odbranu od negativnih efekata krize, rekao da vlast u ovom trenutku zna šta država očekuje i potpuno su joj poznati mehanizmi i način krize na koji će se ona preliti u Srbiju kao i slabe tačke srpske privrede.
Iako još nije poznata dubina te krize i vrijeme njenog trajanja, Cvetković je naveo da je zbog toga Vlada formulisala strategiju za odbranu od krize, navodeći da je najvažnije političko jedinstvo i jedinstvo svih interesnih grupa. On je istakao da je bitno da svi moraju ravnomjerno podnijeti svoj dio krize, a država najviše.
“Neće se živeti bolje nego u ovoj godini, ali vladine mjere će omogučiti da se ne živi ni lošije”, rekao je Cvetković.
Prema njegovim riječima, riječ je kompleksu mijera koje su djelimično restirktivne, ali i podsticajne za privredu kako bi bila zadržana i obezijeđena radna mjesta.
On je naveo da su predviđene restriktivne i podsticajne mjere, te da se među restriktivnim nalazi ograničavanja javne potrošnje, održavanje inflacije na osam odsto iduće godine, maksimalan deficit od 1,5 odsto bruto društvenog proizvoda kao i privredni rast od 3,5 odsto što bi, uz aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, obezbijedilo makroekonomsku stabilnost.
Cvetković očekuje da će se kriza u Srbiji prenijeti u spoljnoj trgovini, jer će zapadne države nastojati da izvoze svoju robu, a istovremeno će zatvoriti svoje tržište za uvoz roba iz Srbije, dok je druga oblast gdje će se prenijeti kriza smanjenje stranih ulaganja i manja mogućnost zaduženja u inostranstvu.
Cvetković je rekao da je ključna mjera štednje predloženi budžet za 2009. godinu koji je ujedno i restiktivan i podsticajan i predviđa 700 milijardi dinara prihoda /oko 8,13 milijardi evra/, 750 milijardi dinara rashoda /oko 8,72 milijardi evra/ i oko 50 milijardi dinara deficita /oko 580 miliona evra/
On je naveo da restiktivni dio budžeta predviđa rast plata do 8 odsto u idućoj godini, rast penzija od 13 odsto kao i mjere uštede u državnim organima i ograničavanje potrošnje u javnim preduzećima, te smanjenje naknada u upravnim odborima preduzeća.
On je dodao da podsticajni dio budžeta predviđa više od dvije milijarde dinara podsticajnih sredstava za privredu, dok je 50 milijardi dinara budžetska garancija za likvidnost privrede, a značajna sredstva su obezbjeđena i od dodatnih izvora odnosno međunarodnih finansijskih institucija.